Sindrom je zastrašujući jer može pogoditi bilo koje dijete, bez ikakvog upozorenja.
Stoga, statistike u Bosni i Hercegovini, koje su i po ovom pitanju neumoljive, trebale bi zabrinuti javnost, tim više što se o ovome problemu nedovoljno i nerado govori. Naime, prošle godine je samo u Federaciji BiH za pola godine umrlo više od 60 dojenčadi, a njihova smrt ostala je pod velom tajni, jer je u većini slučajeva nastupila iznenadno.
Crne brojke
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju, naime, da je u našoj zemlji broj beba do godinu starosti koje su umrle rastao od 2014. godine, kada je umrlo 127 beba. Ova crna statistika povećana je 2015. te je u izvještaju navedeno da su te godine umrle 154 bebe! To znači da je stopa mortaliteta viša u odnosu na 2014. godinu i iznosi 9,2 posto, dok je u Islandu, Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Luksemburgu, Sloveniji i Češkoj rizik umiranja upola manji! Prosjek u cijeloj Europskoj uniji je 4,18 i on pada, piše Avaz.
U Njemačkoj strah od ovoga udarca sudbine za 400 roditelja godišnje postaje gorka stvarnost. U SAD ta brojka iznosi 3.000 mališana godišnje. Dojenče umire iznenada i neočekivano od fenomena koji liječnici nazivaju SIDS, što je engleska kratica za stručni pojam Sudden Infant Death Syndrom.
Pedijatri su stava da je smrt beba do godine najbolji pokazatelj zdravstvenog stanja stanovništva, posebno djece, a istovremeno je i odraz organizacije zdravstvene zaštite u jednoj zemlji.
Učestalost smrti
Studije su pokazale da je iznenadna dojenačka smrt najučestaliji uzrok smrti djece u prvoj godini života, a vrlo rijetko javlja se i u drugoj godini. Pokazalo se da je učestalost smrti veća po hladnom vremenu i da odnos dječaka i djevojčica iznosi 3 naspram 2.
Treba kazati da je vjerojatnost ponovnog nastupa SIDS-a u istoj obitelji, nakon jednog već umrlog djeteta, veća od uobičajene i iznosi 6 do 8 posto. Djeca rođena prije termina, prije 37. tjednu trudnoće, i ona rođena s malom porođajnom masom, nižom od 2.500 grama, imaju veću vjerojatnost od pojave SIDS-a.