U Bosni i Hercegovini već pet godina unazad sije se oko 7.368 hektara sojom, a poljoprivredni inspektori su u prošloj godini prvi put otkrili prisutnost GMO soje na području Semberije i Posavine. Usjevi su uništeni, uz konstataciju kako je sjeme soje nabavljeno nedozvoljenom trgovinom. Strah da je GMO soja već ušla u lanac ishrane domaćih životinja i ljudi već odavno je prisutan na ovom području.
Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju – GIZ na području BiH i Srbije realizira projekat "Dunav soja", vrijedan 2,5 milijuna eura, čiji je osnovni cilj jačanje promocije u svrhu povećanja obima proizvodnje kvalitetne genetički nemodificirane soje. Projekat ne pruža financijsku, već tehničku podršku.
– GiZ financira Vlada Njemačke a Projekat "Kvalitetna genetski nemodificirana soja iz dunavske regije" realizira se u suradnji s Udruženjem "Dunav soja" koje je osnovano 2012. godine u Beču – kaže Rosmarie Metz.
Dodaje kako je osnovni cilj projekta socijalno, ekonomski i ekološki održiva proizvodnja soje na ovim prostorima, odnosno u BiH i Srbiji.
– To znači, najvažnije je da proizvodimo kvalitetnu soju bez GMO, za BiH i europsko tržište, i da osiguramo dalje praćenje korištenja soje u lancu ishrane kroz proces označavanja – objašnjava Rosmarie Metz, piše Faktor.
Što se uvoza tiče, sve do prije nekoliko mjeseci u BiH nitko nije imao dozvolu za uvoz GMO soje, odnosno sojine sačme, koja čini i do 30 posto udjela u stočnoj hrani. Zakon u RS-u, ustanovljen u 2008. godini, naprimjer, nije dozvoljavao uvoz GMO proizvoda, pa ni soje. U veljači 2009. godine oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila su zakon kojim se dozvoljava samo uvoz proizvoda od GMO pod definiranim uvjetima.
– Zbog toga je i u BiH važno uvesti GM-Free oznake za proizvode bez GMO – kazala je Metz.
Radomir Prodanović je istaknuo kako BiH pored domaće proizvodnje, uvozi oko 66.000 t sojine sačme i oko 20.000 t zrna soje. Za uvoz ovih količina soje i prerađevina od soje izdvaja se oko 80 milijuna KM.
– Ovu, i veću količinu soje moguće je proizvesti u BiH, jer se soja do sada proizvodila na površinama ispod 5.000 ha, što čini svega oko 1 posto ukupnih oraničnih površina. Prošle godine je u BiH zasijano više od 7.000 ha, loši vremenski uvjeti su smanjili prinose ali je ukupna proizvodnja, ipak, bila veća. Proizvedeno je više od 10.000 t, prvi put u poslijeratnom razdoblju – kazao je Prodanović.
Uzgoj genetički modificirane soje zakonom je zabranjen i u Srbiji i u BiH, kao i u većini europskih zemalja.
Međutim, nadležna bh. tijela su u prošloj godini proveli kontrolu na poljima u BiH, gdje je pronađeno nekoliko parcela na kojima se uzgaja genetički modificirana soja.