Vlada FBiH usvojila je Dokument okvirnog proračuna Federacije BiH za razdoblje 2021. - 2023. godina.
Ujedno, zadužila je Federalno ministarstvo financija da nastavi aktivnosti na pripremi Nacrta proračuna FBiH za 2021. godinu na temelju limita utvrđenih zaključkom sa sjednice Vlade od 17.7.2020. godine, uvažavajući iznimne slučajeve za revidiranje limita kod pojedinih korisnika, a o čemu će Federalno ministarstvo financija izvijestiti Vladu Federacije BiH prilikom razmatranja Nacrta, odnosno Prijedloga proračuna za 2021. godinu, priopćeno je iz Vlade FBiH.
Nakon realnog rasta FBiH od 3,8 posto u 2018. godini, u 2019. je dostignut manji rast od 2,6 posto, a Federalni zavod za programiranje razvoja u 2020. godini projicira pad ekonomije FBiH od 2,6 posto kao posljedicu pandemije.
FBiH, kao i čitav svijet, ulazi u recesiju u 2020. godini, uslijed koje dolazi do pada domaće i inozemne potražnje, pada industrijske proizvodnje, naročito izvozno orijentirane prerađivačke industrije, pada realizacije investicija, zaposlenosti i osobnih primanja stanovništva.
Za razdoblje od 2021. do 2023. projiciran je, po godinama, opravak ekonomije od 2,8 posto, 3,5 posto i 2,6 posto, pod pretpostavkom rasta privatne potrošnje, nastavka započetih i početka novih investicija, oporavka uslužnih i pratećih djelatnosti, te veće zaposlenosti i poboljšanja standarda stanovništva.
Projekcije su da će ukupni konsolidirani javni prihodi Federacije BiH iznositi 8.003 milijuna KM u 2020. godini, uz napomenu da ove projekcije prvi put sadrže i prihode po osnovu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, jer je Federalni zavod MIO ušao u sustav JRT FBiH od 1. 1. 2020. godine.
U narednim godinama projiciraju se ukupni javni prihodi u iznosu od 8.212 milijuna KM (u 2021.), 8.485 milijuna KM (u 2022.) i 8.814 milijuna KM (u 2023. godini), uz pretpostavku postupnog oporavka ekonomije i pozitivnih kretanja ključnih makroekonomskih parametara.
Ukupna javna potrošnja u 2021. godini bi, prema projekcijama, iznosila 5.056 milijuna KM ili 22,3 posto BDP-a FBiH, što je manje za 8,2 posto u odnosu na 2020. godinu. U 2022. godini bi iznosila 22,3 posto BDP-a i u 2023. godini 21,7 posto BDP-a.
Rizik za projekcije, pored uobičajenih, predstavlja i neizvjesnost situacije s pandemijom.
S ciljem suzbijanja negativnih posljedica pandemije, Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i niže razine vlasti poduzeli su i poduzimaju razne stabilizacijske mjere, putem novih propisa i novih zaduženja, kao i pripremu za nabavku cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2.
Parlament FBiH je, uz Rebalans proračuna za 2020. godinu, donio Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojim je predviđen niz mjera za ublažavanje krize i oporavak ekonomije.
Vlada će Dokument okvirnog proračuna dostaviti Parlamentu FBiH radi informiranja, dodaje se u priopćenju.