Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas na sjednici bi trebao razmatrati principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Zastupnički dom državnog parlamenta.
Prije sjednice Doma naroda planirao je održavanje sjednice Ustavnopravnog povjerenstva tog doma, koja bi se trebala izjasnitio usuglašenosti s Ustavom i pravnim sustavom BiH te o principima predloženog zakona.
Zastupnički dom državnog parlamenta je na hitnoj sjednici krajem prosinca prošle godine, na prijedlog zastupnika Stranke demokratske akcije, po hitnom postupku usvojio prijedlog tog zakona.
Predlagači navode da su osnovni principi na kojima počiva predloženi zakon jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.
Kao razloge za njegovo donošenje naveli su unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.
Smatraju da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i daljnje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zlouporabe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zlouporabe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova.
Također se odnose na uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole financiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izborih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona.
Izaslanici bi, osim predloženih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, trebalo danas da razmatraju i Izvještaj o radu parlamentarnog vojnog povjerenika BiH za 2023. godinu, Izvješće o radu Odbora za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH za 2023. godinu, kao i Izvješće o radu Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture BiH za 2023. godinu i Plan rada Neovisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture BiH za 2024. godinu.
Na dnevnom redu bi, između ostalog, trebala se naći i Informacija o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inozemstvu za 2024. godinu.
Trebala bi biti razmatrana i izaslanička inicijativa Džemala Smajića kojom se "traži od Ministarstva obrane BiH da u roku od 30 dana napravi i dostavi na usvajanje Vijeću ministara BiH Prijedlog o izmjeni Zakona o Oružanim snagama BiH, kojim bi se povećala dobna granica trajanja profesionalne službe vojnika u Oružanim snagama BiH sa 40 na 45 godina, jer bi bilo racionalno i ekonomično ove vojnike zadržati u službi, posebno uvažavajući činjenicu da u Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj vojnika".
Smajić u obrazloženju inicijative navodi da je u državama regije znatno veća granica za obavljanje profesionalne vojne službe, te da u Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji profesionalni vojnici u službi mogu biti do 45 godine, a u Hrvatskoj vojnici/mornari mogu biti u profesionalnoj službi čak do 50 godine.
- S obzirom na navedeno, kao i činjenicu da u Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj vojnika, smatram da je potrebno u što kraćem roku povećati dobnu granicu trajanja profesionalne službe vojnika u Oružanim snagama BiH sa 40 na 45 godina - navodi Smajić.