Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koja je počela 18. ožujka, a prekinuta odmah nakon usvajanja izmijenjenog dnevnog reda, trebala bi biti nastavljena danas. Sjednica je tada prekinuta zbog nedostatka kvoruma, jer su je napustili izaslanici iz Kluba bošnjačkog naroda.
Pet izaslanika iz Kluba bošnjačkog naroda odlučilo je napustiti sjednicu nakon što je sa osam glasova "za", šest "protiv" i bez suzdržanih glasova, u dnevni red uvršteno razmatranje zahtjeva izaslanika Želimira Neškovića (Klub srpskog naroda) da se Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH razmatra po hitnom postupku.
Predsjedatelj Kluba bošnjačkog naroda Šefik Džaferović je tijekom rasprave istaknuo kako je ovo zakon koji je duboko protivan Ustavu BiH.
Izaslanici bi, osim zahtjeva Želimira Neškovića za razmatranje Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH po hitnom postupku, trebali razmatrati i njegov zahtjev da se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, razmatra također po hitnom postupku.
Nešković predlaže da se nulta stopa PDV-a obračunava na: sve vrste kruha, sve vrste mlijeka, lijekove i pomoćna ljekovita sredstva i zdravstvena pomagala, stočnu hranu bez koncentrata, sjemena i sadni materijal, te učila, informacijske i komunikacijskee tehnologije za predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje.
Predlagač navodi kako se ovim zakonom želi zaštititi najugroženiji siromašni sloj stanovništva, a što je u skladu sa standardima EU.
Na sjednici bi, između ostalog, trebali biti razmatrani principi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
U obrazloženju predloženog zakona je navedeno kako su razlozi za njegovo donošenje unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.
- Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i daljnje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zlouporabe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zlouporabe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole financiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona - navode predlagači.
Pred izaslanicima bi se trebalo naći i nekoliko izvješća, te davanje suglasnosti za ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma.