Na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca, Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini priopćila je kako je "Njegova Svetost, papa Franjo, prihvatila odreknuće od pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije preuzvišenog mons. Franje Komarice te imenovala novog banjolučkog biskupa, poštovanog don Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije", prenijela je Katolička tiskovna agencija. U isto vrijeme ovu vijest objavio je i Tiskovni ured Svete Stolice, piše Večernji list BiH.
Don Željko Majić rođen je u Drinovcima 28. ožujka 1963. godine. Filozofsko-teološki studij završio je u Sarajevu, a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaredio ga je 29. lipnja 1988. godine u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve biskup Pavao Žanić. Poslijediplomski studij pastoralne teologije u Rimu, s boravkom u Međunarodnom zavodu svetoga Pavla, pohađao je na Papinskom lateranskom sveučilištu i postigao magisterij u lipnju 1995. godine. Nakon povratka sa studija obavljao je više pastoralnih službi u Hercegovini, a vicerektorom Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu imenovan je 17. lipnja 2006. godine.
Tijekom svoje šestogodišnje službe, okupljajući hrvatske studente i studentice u Rimu, priredio je četiri zbornika njihovih radova, posljednja tri uredio je s dr. don Božom Golužom. Godine 2011. objavljena je i njegova knjižica razmišljanja "Oče, oprosti nam!", a priredio je i, uz suradnju oko 30 hercegovačkih svećenika, "Vodič kroz Godinu vjere: Obitelj – žarište vjere". Godine 2012. imenovan je generalnim vikarom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, a od 2019. godine obavlja službu ravnatelja Caritasa biskupija Mostar - Duvno i Trebinje - Mrkan. Iz biskupija s područja Hercegovine čak je deset biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj i BiH. Trojica su nadbiskupi. Na čelu Sarajevske nadbiskupije je nadbiskup Tomo Vukšić.
Na čelu Zagrebačke nadbiskupije je nadbiskup Dražen Kutleša, dok je nadbiskup splitsko-dalmatinski Zdenko Križić. Hercegovina ima još jednoga nadbiskupa koji je tu zaređen i ovdašnjih je korijena. To je Petar Rajič, apostolski nuncij za Litvu, Latviju i Estoniju s naslovnom povijesnom Sarsenterskom nadbiskupijom. Do izvjesnoga vremena kotorski biskup podrijetlom iz Stoca Ivan Štironja preuzeo je Porečku i Pulsku biskupiju, a Bože Radoš je pak na čelu Varaždinske biskupije. Kada se uđe u dublju analizu, čak četvorica biskupa podrijetlom su iz Tomislavgrada, koje se krsti i kao Duvno – Kutleša, Križić, Radoš te mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki. U mirovini je od ove godine i Mostarac Želimir Puljić, koji je dugi niz godina bio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.
Dolaskom don Željka Majića u Banju Luku dovršeno je pomlađivanje i biskupskoga zbora Bosne i Hercegovine. Najprije je umirovljen mostarsko-duvanjski biskup i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, a na njegovo je mjesto stigao biskup Petar Palić. Zatim je u mirovinu otišao kardinal Vinko Puljić, kojega je naslijedio nadbiskup Tomo Vukšić. U konačnici, posljednji u nizu odlazi mons. Franjo Komarica kojega nasljeđuje biskup Željko Majić. Komarica ostaje zapamćen kao ustrajni borac za prava ljudi, napose Hrvata katolika, kojima je u najvećem dijelu zatrt trag na području današnje Republike Srpske. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 28. listopada 1985. godine pomoćnim biskupom banjolučkim, kao najmlađeg biskupa u Jugoslaviji. Za banjolučkog biskupa imenovan je 15. svibnja 1989. godine. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini biskup Franjo Komarica nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Banjoj Luci, a 2004. je kandidiran za Nobelovu nagradu za mir. Čestitku novome biskupu Majiću uputila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Od ovde navedeni svaki ima brata u Njemačkoj a drugi brat radio za UDBA