Uzimajući u obzir potrebu da se u Federaciji na najefikasniji način reguliraju pitanja koja se odnose na oblasti građenja i stambene politike, federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić u intervjuu za Fenu potvrdio je da su trenutno u proceduri predložene dopune Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, kao i donošenje izmjena i dopuna Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo te Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova.
- Očekujem da će nakon formiranja nove parlamentarne vlasti, po okončanju Općih izbora, zakon o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta usvojiti oba doma Federalnog parlamenta i time poboljšati uvjete u pogledu izdavanja građevinskih dozvola. Naime, za izdavanje odobrenja za građenje za magistralne ceste i željezničke pruge i objekte na istim nadležno je Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Međutim, kako je pri izgradnju navedenih objekata u bivšoj državi rijetko vođen postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, to se nije u zemljišnim knjigama vodila stvarna evidencija vlasništva zemljišta, pa je teško u postupku ishođenja odobrenja za građenje prema važećem Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije utvrditi pravo gradnje – kaže Martić.
Vlada FBiH je podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava kod međunarodnih financijskih institucija u iznosu do 150 milijuna eura za program, uključujući ukupno 103,38 milijuna eura od Svjetske banke i Europske investicijske banke, za financiranje Projekta modernizacije cestovnog sektora FBiH. Projekt se sastoji od nekoliko malih i srednje velikih investicija.
- Kako bi se mogli realizirati ovi projekti, ne čekajući procese utvrđivanja prava građenja koji bi možda trajali i više godina, ovom dopunom u Zakonu omogućile bi se jednostavnije procedure za izdavanje odobrenja za rekonstrukciju magistralnih cesta i objekata na njima – ističe Martić.
Podsjeća da je na ovim objektima prilično šarolika situacija, jer se prije svega za vrijeme SFRJ za objekte državnog karaktera nisu ažurno provodile imovinsko-pravne procedure.
Dosta složeniji zadatak resorno ministarstvo ima u pogledu donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji je u 98 posto slučajeva izvršen.
To znači da je izvršena pretvorba iz društvenog/državnog vlasništva u privatno, odnosno da su građani BiH bili nosioci stanarskih prava na svojim stanovima i na osnovu postojeće regulative otkupili svoje stanove te postali vlasnicima istih.
- Ostale su tri statusno neriješene kategorije u oblasti stambenih poslova i to stanovi koji su bili nacionalizovani i konfiskovani te na osnovu važeće regulative otkupljeni od strane nosilaca stanarskih prava dok u istu vrijeme je ostalo neriješeno pitanje pravične naknade vlasnicima tih stanova. Druga neriješena kategorija je kategorija nosilaca stanarskih prava u stanovima u svojini građana i treća kategorija je kategorija tzv. vojnih stanova – naglašava Martić.
U Federaciji broj nacionalizovanih i konfiskovanih stanova iznosi ukupno 3.916, dok je 212 stanova u privatnom vlasništvu koji nisu nacionalizovani, a na kojima je stečeno stanarsko pravo.
Činjenica da se stanovi iz ove dvije kategorije nalaze u najurbanijim, najužim lokalitetima općinskih i gradskih sredina za posljedicu ima i najviše cijene takvih stanova na tržištu nekretnina u Federaciji, te bi, po procjeni ovog federalnog ministarstva, oko 620 miliona KM bilo potrebno za osiguranje zamjenskih stanova ili pravično obeštećenje.
- Poslije Drugog svjetskog rata tadašnja vlast imala je propise kojim se oduzimala imovina od ljudi koji su imali više stambenog fonda i prostora i te stanove dodjeljivala drugim licima na način da su im dodijeljivali stanarsko pravo. Po postojećim zakonima omogućeno je nosiocima stanarskih prava na stanovima koji su nacionalizovani i konfiskovani da ih mogu otkupiti i knjižiti kao vlasnici. S druge strane, ostalo je neriješeno vlasništvo i takvih stanova je u Federaciji 3.916 - rekao je Martić.
Pojašnjava da je problem što se jednoj strani omogućio otkup stana, a drugoj, nominalnim vlasnicima, za uzvrat ništa nije dato.
Zato je odredbama navedenog zakona predloženo da se vlasnicima nacionaliziranih i konfisciranih stanova, kao i nositeljima stanarskih prava na stanovima u svojini građana, dodjeljuju zamjenski stanovi ili da dobiju novčanu protuvrijednost.
Ministarstvo, odnosno Vlada FBiH duži niz godina pokušava da kroz izmjene i dopune Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (zakon je tri puta bio u parlamentarnoj proceduri) izvrši navedene obveze, a sve u cilju izvršenja presuda Ustavnog suda FBiH koje se odnose na ovu problematiku.
- U proteklim godinama zakon je razmatran više puta na Vladi kao i domovima Parlamenta FBiH. Međutim, još uvjek nije usvojen, iako i dalje stoji obveza da navedena pitanja moramo riješiti uzimajući u obzir i presude Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda FBiH – dodaje Martić.