Najava formiranja rezervnog sastava MUP-a RS-a, kao i najava odgovora o uvođenju sličnog rješenja u Federaciji, nanovo su zaoštrili odnose u zemlji, a današnja sjednica Povjerenstva za sigurnost Parlamenta Federacije upravo će u fokusu imati ovu temu. Petar Galić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH te član ovog Povjerenstva, kazao je u intervjuu za Večernji list kako očekivanja uoči današnje sjednice nisu optimistična u smjeru normaliziranja stanja i odnosa. Poručuje i kako će se Hrvati svrstati na stranu okretanja budućnosti, euroatlanskim integracijama, odnosno stvaranja što boljih životnih uvjeta i povoljne ulagačke klime jer smatra kako je ljudima previše ovakvih i sličnih tema, budući da svako vraćanje u ratne godine i zveckanje oružjem ljudima u ovoj zemlji ne donosi ništa dobro.
Za sutra (nap. a. danas) sazvana je sjednica Povjerenstva za sigurnost. Kakva su vaša očekivanja od njezina ishoda?
Za danas je sazvana sjednica Povjerenstva za sigurnost Parlamenta Federacije BiH kojem sam i ja član. Nažalost, moja očekivanja nisu optimistična u smjeru normaliziranja stanja i odnosa, razgovora i kompromisa, naprotiv očekujem odluke koje će ići u smjeru daljnjih zaoštravanja odnosa, podjela i polarizacija, odnosno natjecanje u radikalizaciji velike većine političkih stranaka o ovoj temi, znači svega onoga što našem društvu u ovom trenutku nije potrebno.
Traži se uspostava pričuvnog sastava policije. Kakav će biti vaš stav, odnosno hrvatske strane u tome smislu?
Moj stav o ovoj i sličnim temama je jasan, smatram kako u ovom trenutku imamo mnoštvo prioritetnijih tema i inicijativa, odnosno poduzimanja aktivnosti u smjeru izgradnje povjerenja među ljudima, stvaranje što boljih životnih uvjeta i standarda, okretanju stranim ulaganjima i otvaranju novih radnih mjesta, izgradnja boljeg i modernijeg obrazovnog i zdravstvenog sustava jer svjedoci smo sve većeg iseljavanja mladih ljudi, a ovakve teme, nebitno s koje strane dolazile, nažalost će poticati negativne trendove koji se vežu za našu zemlju.
Da budem jasan do kraja, hoće li se Hrvati svrstati oko ovoga svojevrsnog zveckanja oružjem s obiju strana?
Hrvati će se svrstati na stranu okretanja budućnosti, euroatlanskim integracijama, odnosno, kao što sam rekao, stvaranja što boljih životnih uvjeta i povoljne ulagačke klime jer smatram da je ljudima previše ovakvih i sličnih tema jer svako vraćanje u ratne godine i zveckanje oružjem ljudima u ovoj zemlji ne donosi ništa dobro. Zadaća nas političara je izgradnja ove zemlje. Kako očekivati od stranih potencijalnih ulagača da dođu u našu zemlju kad se zvecka oružjem na sve strane? Stoga smatram kako moramo sjesti za isti stol i zajedno nastaviti u duhu tolerancije, mira i dobrih odnosa, na dobrobit svih nas.
Ako se ipak donese odluka o uspostavi pričuvnog sastava policije, kako će hrvatske županije postupiti u tome slučaju?
Ako se donese odluka, odnosno inicijativa za osnivanje pričuvnih sastava, sukladno Ustavu Federacije BiH ona će morati biti upućena županijama na razmatranje jer je to pitanje u isključivoj nadležnosti županija. Županije s većinskim hrvatskim stanovništvom su i do sada znale odgovoriti na brojne izazove, a tako će, ne sumnjam, biti i o ovom pitanju, ali ja očekujem kako će Hrvati po tko zna koji put biti lokomotiva politike razgovora, kompromisa, suživota i stabilnosti.
Kako komentirate činjenicu da “građanske” stranke imaju radikalniji stav nego nacionalne bošnjačke stranke o ovome i sličnim nacionalnim temama?
Nažalost, već dugo vremena ne vidi se razlika između tzv. građanskih stranaka i nacionalnih bošnjačkih stranaka jer svi se slažu i vode politiku daljnjeg oduzimanja prava hrvatskog naroda. Građanske stranke samo su građanske kad treba uzurpirati pozicije hrvatskog naroda koje im ne pripadaju, poput člana Predsjedništva Željka Komšića i sličnih nelegitimnih aktera na političkoj sceni. Danas je jednostavno evidentno kako ne postoji nikakva razlika između tzv. građanskih i nacionalnih stranaka kod Bošnjaka u politici prema Hrvatima.
Jedni su ove najave ocijenili poznatom rečenicom: “Nije to naš rat”, a drugi su ustvrdili kako ih to podsjeća na vrijeme neposredno prije početka rata. Kako to komentirate?
Ponavljam, smatram kako se radi o ubiranju jeftinih političkih poena, nebitno odakle od koje strane inicijative dolazile jer svako spominjanje rata i ratnih situacija u svakom normalnom čovjeku budi određeni strah i nelagodu, odnosno strah za budućnost svoje obitelji i cjelokupnog društva. Ja se iskreno nadam kako će u svima nama, a posebno u ljudima koji donose odluke, prevladati razum i razumijevanje jer radikaliziranje stanja u ovoj zemlji jednostavno nikome ne bi trebalo biti od koristi.
Što bi mogao biti cilj ovakvih poteza, stalnih prijetnji, sijanja straha od drugih naroda?
Po mom mišljenju, cilj ovakvih i sličnih inicijativa i zakonskih rješenja bježanje je od egzistencijalnih, životnih pitanja, bježanje od suočavanja sa sve većom migrantskom krizom, koja dodatno opterećuje ovu zemlju, bježanje od problema neformiranja vlasti na gotovo svim razinama u Bosni i Hercegovini i prebacivanja javnog diskursa na druge teme koje padaju na plodno tlo onih koji ne žele dobro ovoj zemlji ni ljudima koji u njoj žive. Vjerujem kako ćemo razumom izaći iz ove i sličnih situacija te kako ćemo svi zajedno raditi na izgradnji mira, blagostanja, povjerenja i uvažavanja.•