Sudeći prema podacima koje smo dobili iz službi hitne službe i domova zdravlja, čini se kako su bh. građani uglavnom poslušali savjete liječnika te za božićne blagdane ove godine nisu pretjerali s jelom i pićem, piše Večernji list BiH.
Sve to potvrdila nam je i Ines Popovac, glasnogovornica mostarskog Doma zdravlja, koja nam je kazala kako su liječnici ove godine imali manje intervencija nego ranijih godina, ali manje nego uobičajeno. - Ove godine nismo imali pretjeranih intervencija kada je riječ o pretjeranom unosu hrane i pića. Bilo ih je, ali puno manje u odnosu na ranije godine - kazala nam je Popovac, dodavši kako se iz godine u godinu građani sve više pridržavaju liječničkih savjeta.
- U posljednje dvije godine zaista je manje intervencija u ovom blagdanskom vremenu. Građanima se sve više budi svijest te se sve više pridržavaju pravila prehrane - kazala nam je Popovac.
Što nakon proslave?
No, iako ove godine nije bilo pretjeranih intervencija kada je riječ o prekomjernom konzumiranju hrane i pića, ono što će uslijediti nakon svih slavlja je poslijeblagdanska depresija koja sve više uzima maha. Upravo to nam je potvrdio istaknuti sveučilišni profesor iz Mostara prof. dr. sc. Dragan Babić, inače specijalist neuropsihijatrije te subspecijalist socijalne psihijatrije.
- Za većinu ljudi blagdan Božića je obiteljski blagdan kad je većina ljudi u stanju psihičke opuštenosti i stanju zadovoljstva, veselja. Tada se obično, po našim običajima, pije više raznih pića pa i alkoholnih te se puno jede. Tada su ljudi obično u stanju raspoloženja koje je veće nego prosječno, a kad prođu blagdani i kad se suoče s financijskim, socijalnim pa i zdravstvenim problemima, jer gotovo svi “nabace” nekoliko kilograma viška, onda ih često “pogađa” poslijeblagdanska depresija i zapadaju u probleme vezane za prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića sve do alkoholnog delirija.
Što se tiče psihičkih problema, a kad je riječ o spolu, mogu reći da su žene sklonije depresiji, a muškarci agresivnom ponašanju i problemima koji nastaju od prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića i zloporabe štetnih droga - kazao nam je dr. Babić.
Mislimo pozitivno
Dr. Babić dodaje da je upravo ovaj problem sve prisutniji. - Promatrajući dulje razdoblje, broj depresija raste i dobna granica se spušta. Svemu tomu dodatno doprinosi i stanje u BiH, bilo da je riječ o poslijeratnom dobu ili svakodnevnim političkim nesuglasicama - ističe. Kako nam slijedi kolektivno slavlje, točnije doček Nove godine, dr. Babić je dao nekoliko savjeta.
- Treba pokušati kontrolirati emocije snagom svoje volje i pameti. Treba težiti umjerenost u jelu i piću pa i realno sagledati situaciju u kojoj se nalazimo. Treba uživati u blagodatima obitelji jer je ona primarna i kada je riječ o prevenciji depresije, ali i kada dođe do poremećaja. Moramo svi zajedno pozitivnije misliti, smijati se i veseliti koliko god je to moguće - zaključio je dr. Babić. •