Sve je više starijih, a sve manje novorođenih diljem BiH. Tako je, primjerice, u Bosanskom Grahovu prošle godine rođena samo jedna beba, javlja BHRT.
Doći će dan kada će u Bosanskom Grahovu školsko zvono zamijeniti muk i tišina, kažu mještani. U prvi razred upisana su tek četiri prvašića, a u prošloj godini rođena je samo jedna beba naspram 29 umrlih. Bolji život u ovoj općini već dugo je na čekanju. Mladi moraju ići kilometrima dalje kako bi ostvarili osnovne životne potrebe.
- Svaki dan sve više umiru ljudi, grad umire. Mladi nemaju perspektivu. Moraju ići za poslom, kruhom. Što reći - priča mještanka Bosanskog Grahova Dobrila Kudra. Od prijeratnih 9000, danas u Bosanskom Grahovu živi tek oko tisuću stanovnika. Kuće se ne obnavljaju, povratka nema. Zatvoreni stari kiosci i brojne ruševine stalni su “dekor” uz ulice, koje su ionako sablasne i puste.
- Živi se jako teško, bez nekih poslova, tvrtki koje će zaposliti pogotovo te mlade ljude. Bez banke, bez doma zdravlja s ambulantom. Ne znam što bih vam rekao. Uistinu se teško živi danas ovdje - navodi načelnik općine Bosansko Grahovo Uroš Đuran.
U Federaciji je lani u prvih deset mjeseci rođeno 15.835 beba, a umrle su 19.943 osobe. U RS-u je taj broj nešto manji. Kada se tome pribroji iseljavanje mladih, statistika kaže kako država samo u godinu dana izgubi po cijeli jedan grad. “Bijela kuga” je gotovo stalno stanje.
- Podrške privatnim vrtićima, besplatan školski prijevoz, subvencija prve stambene nekretnine - sve su to demografske mjere koje su u našoj nadležnosti i možemo ih donijeti, ali ne može Grad sam riješiti demografiju, to je strategija države, županije - ističe gradonačelnik Livna Darko Čondrić.
Hercegbosanska županija, koja je prostorno i najveća u Federaciji, od 2018. nije povećavala dječji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen tako što je pri usvajanju ovogodišnjeg proračuna osiguran amandman vrijedan 1,400.000 KM, prema kojem se dodatak povećava s 30 na 50 KM po djetetu.