Institucije BiH iz godine u godinu suočavaju se sa sve većim brojem različitih tužbi koje u pravilu gube, tako da je od 2008. do 2013. godine, prema službenim podacima, za sudske sporove iz proračuna izdvojeno 14,6 milijuna maraka, dok je oko 700.000 maraka isplaćeno kao posljedica nepravodobne realizacije sudskih sporova, piše Večernji list BiH. Trend rasta sudskih tužbi protiv institucija BiH i dalje je u porastu, zbog čega će financijski izdaci iz proračuna biti još veći, stoji u pismu Vijeća ministara BiH koje traži od oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvajanje izmijenjenog i dopunjenog Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH.
Ovim bi se zakonom svaka pravna ili fizička osoba koja se odluči podnijeti tužbu pred Sudom BiH morala obvezati da se spor riješi mirnim putem. Ako se to ne dogodi u roku od tri mjeseca, tek tada se može tužba podnijeti Sudu BiH na daljnje postupanje. Institut nagodbe, koji do sada nije postojao, prema tvrdnjama iz Vijeća ministara BiH, trebao bi donekle smanjiti pravnu nesigurnost, ali i financijske odštete koje vrijede po nekoliko milijuna maraka. Do sada je, prema podacima Ministarstva pravosuđa BiH, parnični postupak trajao u prosjeku oko 18 mjeseci, a tužbeni zahtjevi, dok ih sud ne obradi, i do deset mjeseci. Ukupni izdaci za sudske sporove, osim dosuđenog duga, u sebi sadrže iznose zateznih kamata, sudske i troškove izvršnog postupka, prinudne naplate.
Ukupni izdaci za sudske sporove u 15 odabranih parničnih predmeta iznosili su 386 tisuća KM. U strukturi financijskih izdataka u sudskom sporu dug iznosi 64 posto, 21 posto ide za isplatu zateznih kamata, 11 za sudske troškove, a za postupke izvršne naplate duga četiri posto iznosa. “Navedeni podaci jasno pokazuju kako se oko 35 posto izdataka može izbjeći poduzimanjem odgovarajućih mjera”, stoji u zaključku Ureda za reviziju koji je napravio izvješće o razlozima velikih odšteta koje BiH plaća pravnim i fizičkim osobama. Još 2014. godine Ured za reviziju, na čije se izvješće pozivaju Vijeće ministara BiH i Ministarstvo pravosuđa, naveo je podatke kako su u većini slučajeva koje je analizirao utvrđena kašnjenja u izvršavanju sudskih presuda, što je dovelo do dodatnih troškova izvršnog postupka i zateznih kamata.
Zbog toga su nastali dodatni troškovi od oko 700.000 KM, od čega je 230.000 KM potrošeno na zatezne kamate. “Pokrenuti sudski sporovi upućuju na pogreške, loše prakse i slabosti sustava izvršne vlasti. Nepravodobno poduzete korektivne mjere dovode do ponavljanja sudskih sporova i dodatnih izdataka. Povećanje rasta izdataka za sudske sporove utječe na proračunsku ravnotežu i negativno se odražava na financiranje institucija BiH”, stoji u izvješću revizije. Najveći broj izgubljenih parničnih predmeta u kojima su tužene bh. institucije pokretan je na osnovi radnog odnosa - 219. Značajan je i broj parnica pokrenutih na osnovi naknade štete i duga. Najčešće tužene institucije su Granična policija BiH, Uprava za neizravno oporezivanje BiH, Ministarstvo obrane BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.