U ratnom vihoru koji je poharao BiH devedesetih registrirano je 40.000 nestalih, a pronađeno je i identificirano 28.000 ostataka do danas. Za 12 tisuća ih se još traga. Dulje vrijeme obitelji nestalih apeliraju na vlade da se aktivnije uključe u problem traženja nestalih kako bi bili dostojanstveno pokopani. Jer, kako vrijeme prolazi, sve je manje izgleda da se pronađu posmrtni ostaci nestalih osoba. Ipak su i po dva i pol desetljeća prošla otkad su neki ubijeni. - Ja sam u ratu, nažalost, izgubila muža, moja djeca oca. Pokopali smo dio posmrtnih ostataka 2003. godine, a nakon toga su me nekoliko puta do 2014. godine obavijestili kako su DNK analizom utvrdili još nekoliko posmrtnih ostataka pronađenih kasnije na drugim mjestima. S tim se suočavaju i tisuće drugih obitelji, kazala je za “Slobodnu Europu” Semina Alekić iz Regionalne koordinacije udruga obitelji nestalih. Međunarodna zajednica i Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe ICMP dali su nemjerljiv doprinos pronalasku i identifikaciji nestalih, govori glavni tužitelj Suda BiH Goran Salihović, no još uvijek nema političke volje da se proces privede kraju. - Ovo sad postaje naša obveza, gdje se država mora uključiti. Mi smo nedavno uputili zahtjev Vijeću ministara BiH da se hitno izdvoje dva milijuna KM za ekshumacije u tri masovne grobnice - Radača, Buća Potok i Tomašica. Svjestan sam da nema novca, ali kalkulacija kada su u pitanju nestali ne smije biti. Država se mora odreći nekih drugih stvari, ali za traženje nestalih mora postojati novac, istaknuo je Salihović. I posebni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark kazao je kako su u kolovozu 2014. BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora potpisale deklaraciju kojom su se obvezale da će surađivati u procesu traženja nestalih. Pozvao je i vladajuće da se više uključe u priču o traženju nestalih. Direktorica ICMP-ja Kathryne Bomberger podsjeća za “RSE” kako, prema međunarodnim konvencijama, obitelji nestalih imaju pravo na socijalnu i ekonomsku pomoć, no to se ne primjenjuje.•
Apeliraju i obitelji