Rastuća inflacija koja pogađa stanovništvo BiH kroz porast troškova života, odnosno potrošačke košarice, a kojoj svjedočimo svakodnevno i kroz trenutačno nezaustavljiv rast cijena prehrambenih proizvoda, nanosi štetu i pokretanju i ubrzanju investicijskih procesa u BiH, piše Večernji list BiH.
Razloge treba tražiti, osim u poremećenim lancima opskrbe, i u porastu cijena energenata, a koji se onda kaskadno odražava i kroz rast cijena svih oblika građevinskog materijala, a posljedično i usluga.
Realizacija
Drugim riječima, novac koji su vlasti BiH na svim razinama odvojile za određene infrastrukturne projekte u BiH mogao bi biti nedovoljan za njihovu realizaciju. Jedan od primjera možemo vidjeti u kontekstu izgradnje graničnih prijelaza. Večernji list nedavno je doznao kako, s obzirom na trenutačnu situaciju na tržištu građevinskih materijala, u Upravi za neizravno oporezivanje očekuju problem da odobrena sredstva za dva projekta neće biti dovoljna i da će biti prinuđeni zahtijevati dodatna sredstva. Radi se po projektima izgradnje graničnih prijelaza Osoje i Doljani za koja su sredstva odobrena.
Admir Čavalić, poznati bh. ekonomist, za Večernji list kaže kako je činjenica da čimbenici proizvodnje rastu, ali navodi kako nisu problem raniji ugovori koji su zaključivani, već oni nadolazeći, odnosno novi projekti. Tu se, ističe on, očekuju nove manje konkurentne cijene koje odgovaraju tržišnoj realnosti.
S druge strane, Čavalić kaže kako državna razina još uvijek ubire višak sredstava po osnovi poreza te se ta činjenica još uvijek podudara u realnom vremenu s poskupljenjima.
Rast troškova
A kada je riječ o nekim drugim razinama vlasti, Čavalić smatra da se mogu očekivati određeni problemi kod određenih jedinica lokalne samouprave koje i inače imaju problema s financiranjem, a sada će im biti dosta teže održavati baznu infrastrukturu. Posebno će biti, dodaje on, izazovno za javne ustanove, odnosno one subjekte koji spadaju u javnu domenu, a koje imaju minimalnu proračunsku potporu, odnosno za one koji nisu imali izuzetne koristi po osnovi povećanja prihoda. Ipak, nakon njih slijede i svi drugi proračuni, odnosno druge razine vlasti koje će osjetiti povećane cijena. U tom je kontekstu Čavalić naglasio kako je realno očekivati da će porasti cijene radova na infrastrukturnim projektima, pojasnivši i kako će onaj koji se bude natjecao za dobivanje posla davati ponude koje će odgovarati novoj tržišnoj realnosti.
S druge strane, i rast cijena hrane pogađa državne institucije koje u okviru svojih djelatnosti imaju i prehranu, a primjer su kazneno-popravno zavodi. Klix je nedavno objavio kako su javne ustanove u okviru zakonskih obveza sklopile ugovore s dobavljačima hrane po starim cijenama. Poremećaj opskrbnih lanaca i skok cijene hrane doveo je do situacije da se dobavljačima više ne isplati dostavljati prehrambene proizvode po starim cijenama. Vidljivo je kako inflatorni pritisci pokazuju znakove udara u različitim sferama ekonomskog života, a time i raste potreba donošenja strukturalnih mjera kojima bi se ojačala domaća proizvodnja.