ŠTO JE „DUGI COVID“?
Izraz se koristi za opis posljedica koje je ova bolest ostavila na pojedinca tjednima ili mjesecima nakon početka bolesti. Može trajati 12 tjedana, iako neki smatraju i da su to simptomi koji traju 8 tjedana.
Koliko ljudi diljem svijeta pati od posljedica još nije potpuno jasno, ali istraživanja potvrđuju kako jedna od pet osoba koje su imale bolest imaju simptome i pet tjedana nakon dijagnoze. Kod otprilike jedno od deset osoba oni će se zadržati i do 12 tjedana ili i dulje. U početnoj fazi bolesti, ozbiljni simptomi mogu uzrokovati upalu pluća i respiratorne probleme, koji mogu za posljedicu imati dugotrajne posljedice. No ne radi se samo o bolesti pluća, virus može uzrokovati brojne komplikacije, piše Ordinacija.hr.
KOJI SU SIMPTOMI?
Većina će se pacijenta dobro oporaviti u kratkom periodu i vratiti se normalnom životu. No kod nekih simptomi mogu trajati tjednima ili čak mjesecima, a to se stanje naziva „dugi COVID“. Kod nekih će doći i do smirivanja simptoma, koji će se naknadno opet pogoršati.
Simptomi koji se u tom slučaju mogu primijetiti su:
- Umor
- Kratkoća daha
- Anksioznost i depresija
- Bol u prsima
- Bol u zglobovima i mišićima
- Poteškoće s fokusiranjem
KOLIKO TRAJE OPORAVAK OD „DUGOG COVIDA“?
Na žalost, ne može se trenutno predvidjeti koliko traje oporavak, ali je važno znati da to nije neuobičajeno za ovu bolest, ali i za ostala virusna oboljenja. Iskustvo vezano za virusna oboljenja ukazuje kako bi se većina simptoma trebala povući kroz tri mjeseca, dok umor može potrajati i do 6 mjeseci.
JE LI ZARAZAN?
Simptomi su uzrokovani odgovorom organizma na virus nakon bolesti, tako da nije zarazan. No kako biste izbjegli prijenos virusa na druge ljude, važno je biti u samoizolaciji 10 dana od pozitivnog teksta, ili nakon što prođu simptomi poput temperature ili proljeva…
KAKO SI POMOĆI AKO VAS MUČI UMOR I OTEŽANO DISANJE?
- Planirajte što ćete raditi i ne dovodite se do iscrpljenosti.
- Sve obaveze raspodijelite, ne obavljajte sve odmah.
- Za aktivnosti pronađite najbolje doba u danu, ovisno o tome koliko energije imate.
- Nekoliko kratkih odmora je bolje nego par dugih.
- Ne izbjegavajte napor u potpunosti jer se mišići moraju koristiti.
- Polako povećavajte aktivnosti, za to su najbolje šetnje .
- Ako koristite štap kako bi vam olakšao hodanje, naslonite se na njega kada vam ponestane daha.
POBOLJŠAJTE RASPOLOŽENJE I MENTALNO ZDRAVLJE
- Budite pažljivi prema sebi za vrijeme oporavka, pripremite se da će neki dani biti gori od ostalih.
- Okružite se prijateljima jer će vas ni oraspoložiti.
- Rutina može biti dobra za raspoloženje i osjećaj stabilnosti.
- Ostanite aktivni – krećite se kako bi se bolje osjećali.
ŠTO UČINITI AKO IMATE PROBLEMA S PAMĆENJEM?
- Radite podsjetnike kako bi vam pomogli da zapamtite stvari, bilo da se radi o sastancima ili uzimanju lijekova
- Pokušajte ukloniti sve stvari koje vas ometaju u razmišljanju
- Može pomoći ako napravite plan prije bilo kakvog kompliciranog zadatka ili situacije.
Ako osjećate bol u zglobovima, isprobajte vježbe istezanja i vježbe snage. Možete se penjati stepenicama, podizati utege ili vježbati jogu. Prije nego se upustite u nove aktivnosti, razgovarajte s liječnikom.