Školarci u Hercegovačko-neretvanskoj županiji su jedini dobili još tjedan odmora. Za odgodu početka školske godine, po riječima ravnatelja Zavoda za školstvo HNŽ-a Željka Ćorića, ima više razloga.
Zašto nije počela školska godina u HNŽ-u?
Rekao bih iz praktičnih razloga. Zavod za školstvo Mostar pravi plan kalendara za novu školsku godinu. Još u lipnju smo uvidjeli da škola ako počne, kako je predviđeno po Zakonu, 1. rujna, onda završava veoma rano, 3. lipnja. Tako bi ljetni praznici predugo trajali. Zbog toga samo, ali i visokih temperatura, predložili smo da nastava počne 8. rujna. S ovim nitko nije oštećen i bit će dovoljan broj radnih tjedana u školi. Ministar je to uvidio i donio takvu odluku. Osobno sam iznio prijedlog da se i zimski raspust produži za tjedan dana iz ekonomskih razloga jer bi se time značajno uštedjelo i na troškovima grijanja.
Zar nije nedonošenje nastavnog plana i programa (NPP) na hrvatskom jeziku ustvari odgodilo početak nove školske godine?
Zakonom je propisan početak nastave prvog ponedjeljka u rujnu, a ja nemam osobno saznanja da je to razlog odgode početka škole jer sam cijelo vrijeme bio u pregovorima s Ministarstvom.
Ali taj plan nije bio donesen?!
Točno je da smo imali problema oko usvajanja NPP-a na hrvatskom jeziku, ali konačno imamo dogovor oko toga. Ministar je potpisao odluku 26. kolovoza o usvajanju NPP-a za sve razrede devetogodišnjeg obrazovanja. Djeca će moći krenuti sasvim normalno u školu s poznatim NPP-om. Moram istaknuti da ovaj problem imamo šest godina jer je do sada bio usvojen od prvog do šestog razreda. I upravo ove godine djeca polaze u sedmi razred devetogodišnjih škola. Da se nije prihvatio NPP, nastava ne bi mogla početi.
Zašto se smanjuje broj djece u školama i što s nastavnicima koji sada nemaju dovoljan broj sati?
Mi smo prošle godine imali 860 učenika koji su se upisivali u srednje škole. Ove godine je taj broj smanjen na 662 učenika. Radi se o čak 40 posto manje djece u srednjim školama.
Zašto je tako?
Jednostavno, rađa se manje djece zbog raznih razloga. Iduće godine bit će još manje djece u školama i imat ćemo još većih problema s nastavnim kadrom.
Što činiti?
Treba mijenjati pedagoške standarde po kojima je minimalni broj djece u razredima 18, a maksimalni 31. Po meni, nije dobro za školski sustav ni za djecu da imamo pretrpane razrede zbog čega nastavnici ne mogu kvalitetno raditi. Po meni, treba ići na razrede s 14 ili 15 djece čime bi se povećala kvaliteta obrazovanja, zadržao broj razreda i sačuvala radna mjesta nastavnika.
Je li to razlog zašto je došlo do smanjenja broja razreda u nekim školama?
Prije svega u novoj Gimnaziji i Medicinskoj školi. Posebno u Medicinskoj jer nakon što je Hrvatska ušla u EU za dosta djece s hrvatskim državljanstvom se pruža mogućnost za rad u Europi. Zbog toga roditelji upisuju djecu u medicinsku školu jer očekuju da će na taj način jednostavnije doći do zaposlenja.