Oglasi u kojima se traže konobarica ili konobar, sa iskustvom ili bez njega, sve su češća pojava u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj i BiH, a takvo stanje traje već mjesecima, tvrde poslodavci, koji kažu da gotovo ne postoji ugostitelj koji nije ostao bez radnika, ali da problem predstavlja i činjenica da radno sposobni u BiH ne žele raditi ove poslove, za što je, kažu, kriva i država.
U ovom trenutku, nitko od nadležnih u BiH ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko radnika nedostaje u ugostiteljstvu.
"Doslovno od početka ožujka ljudi odlaze na Hrvatsko primorje. Nema nekog učinkovitog rješenja, jedino da zapošljavamo djecu koja sada završavaju srednju školu. Nema nijednog lokala da ne traži konobara", priča za "Nezavisne novine" Zlatan Tatić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma "Horeca RS".
Sa istim problemom suočeni su i sarajevski ugostitelji, iako nude solidne uvjete.
"Nedostaje radne snage, meni su tri konobara i jedan kuhar otišli sezonski. Mi nudimo platu 1200 KM, pa i 1500 KM, što je često više od plaće u državnoj službi ", kaže za "Nezavisne novine" Amar Trbović, potpredsjednik Udruge ugostitelja Sarajevo.
S obzirom na to da je ljetna sezona, egzodus radne snage u sektoru ugostiteljstva je na vrhuncu, a najčešće destinacije su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija pa zemlje Europe. Radnici odlaze zbog bolje zarade, a plaća koju konobari imaju, npr. u Hrvatskoj je i do 1000 eura, što je duplo više od prosjeka u BiH, u kojoj se zarade kreću u prosjeku između 600 i 1000 KM.
"Bez obzira na to što je došlo do jednog ozbiljnijeg povećanja plaća kod nas u ovom sektoru, ne možemo reći da je to ono što je dovoljno čovjeku da živi. Jer oni koji odu, imaju mogućnost da za dva-tri mjeseca zarade maltene toliko da mogu od toga živjeti godinu dana", pojašnjava za "Nezavisne novine" Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma Republike Srpske.
Međutim, osim manjka radnika u ugostiteljstvu, poslodavci tvrde da dodatan problem predstavlja i to što oni koji ostaju u BiH ne žele da rade ove poslove.
"Dosta njih i država štiti. Mi, kad se javimo na biro, tražimo konobare i kuhare, a biro neće da ih pošalje. Ili oni nam daju listu, mi ih zovemo, a oni neće da rade ili hoće da rade na crno, zato što su na birou i imaju neke benefite", kategoričan je Trbović. Po njegovom mišljenju, postoji jedno rješenje za ovakve stvari.
"Mi bismo riješili taj problem kada bi na federalnoj razini bio izglasan zakon koji bi predvidio sljedeće: kad tri puta biro pošalje nekog, ako ne želi da radi, sljeduje mu skidanje sa biroa. I onda, kada ode doktoru, mora platiti. Vjerujte da bi onda svi radili", poručio je Trbović.
Mersiha Ferhatović Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da nedostatak radnika nije samo karakterističan za BiH.
"Mislim da čak i susjedna Hrvatska i Crnogorsko primorje vape za radnicima", kaže Ferhatović Beširovićeva.
Njene tvrdnje potkrjepljuju se i nedavnom objavom da je dio vlasnika ugostiteljskih objekata u Dubrovniku stavio svoje usluge na čekanje.
Također, iz sindikata su mišljenja da, osim visine primanja, postoje i drugi razlozi sve većeg odliva radne snage iz BiH.
"Rekla bih da i nedostatak perspektive i politička nestabilnost tjeraju radnike izvan granica ove zemlje, pa čak i ove regije", kazala je Ferhatović Beširovićeva.