Na sljedećoj sjednici Vijeća ministara BiH, unatoč prijeporima nastalim oko negiranja Ustavnoga suda BiH i odluka visokog međunarodnog predstavnika, na dnevnome redu trebali bi se naći “europski zakoni” o sprječavanju sukoba interesa, ali i zakon o sudovima BiH, piše Večernji list BiH.
Na taj bi se način zapravo trebalo pristupiti realizaciji prioriteta o kojima su se čelnici vladajućih hrvatskih, bošnjačkih i srpskih stranaka dogovorili u Konjicu na nedavnome okupljanju s kojega su pak javnosti poslane posve suprotne poruke. Predlagač obaju zakonskih dokumenata na Vijeću ministara BiH je državni ministar pravosuđa Davor Bunoza te jedino ako ne eskalira dodatno situacija oko uloge SNSD-a Milorada Dodika, nakon sljedeće sjednice bi se mogao s dnevnoga reda skinuti dio kontingenta tzv. reformskih zakona.
Postoje razlike
Doznajemo, međutim, kako oko oba ta dokumenta postoje određeni prijepori, bilo da su stvar taktičko-političke naravi ili se pak problem nalazi u formi, a ne samome sadržaju pojedinih rješenja na kojima inzistiraju iz Europske komisije. Posebno osjetljivo sada je donošenje zakona o sudovima BiH jer se njime predviđa osnivanje praktički nove državne institucije, višeg suda, što vrlo teško može proći u očima srpske javnosti BiH. Pa čak i ako se sud, po posljednjim očekivanjima srpske strane, izmjesti čak u Banju Luku, a ne da njegovo sjedište bude u Istočnom Sarajevu. Osnivanje višeg suda koji bi preispitivao odluke Suda BiH je temeljno ljudsko pravo te je posve jasno kako ista sudska ustanova ne donosi odluke koje ispunjavaju najviše standarde poštivanja ljudskih prava. Inače, nacrt zakona o sudovima BiH sastavljen je u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. Europska komisija ranije je u Mišljenju o BiH upozorila kako država treba usvojiti novi zakon o sudovima BiH kako bi se postigla veća pravna sigurnost i poboljšalo funkcioniranje pravosuđa, posebice u borbi protiv teškog kriminala.
Važno je pitanje razjašnjenje stvarne nadležnosti sudova za posebno teška kaznena djela. Ta sudska instancija odlučivala bi i o žalbama protiv odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH te u postupcima zbog sukoba interesa. Rješavala bi i sukob nadležnosti između sudova iz različitih entiteta, između sudova entiteta i Distrikta Brčko te između Suda i bilo kojeg drugog suda, protiv koje odluke nije dopuštena žalba, što srpskoj strani nije prihvatljivo. Uostalom, kao ni činjenica da se na razini države uspostavi još jedna institucija. Pa čak i unatoč tome što je mnogo bolja praksa za sve građane da postoje dva suda koja odlučuju u različitom stupnju postupanja. Nacrtom dokumenta Višem sudu daju se ovlasti rješavati prijenos nadležnosti sa Suda na drugi sud u entitetu ili Distriktu Brčko, kao i nadležnosti sa sudova Distrikta Brčko te odlučuje o prijenosu nadležnosti sa sudova jednog entiteta na sud drugog entiteta ili Sud BiH.
Tko je sve rodbina
Kada je pak u pitanju Zakon o sprječavanju sukoba interesa, novi nacrt dokumenta izrađen je uz stručnu potporu Europske komisije, no još uvijek postoje prijepori oko toga što bi sve trebalo definirati sukobom interesa, odnosno treba li time obuhvatiti i širu rodbinu izabranih dužnosnika ili samo najuži krug. Do sada su to bili samo roditelji i djeca izabranih dužnosnika. Uz to, različito se tumači kako treba imenovati članove Povjerenstva za sukob interesa. Iz Europske komisije zatražili su da se posve ukine navođenje nacionalne pripadnosti izabranih članova Povjerenstva za sukob interesa pozivajući se na zahtjeve iz Mišljenja Europske komisije. No, iz državnog Ministarstva pravosuđa su naveli kako takvo što nije točno jer se u Mišljenju eksplicitno navodi kako u Povjerenstvu ne treba uvesti institut etničkoga veta, što su dvije različite stvari. •