Smanjena ekonomska aktivnost, koja je, među ostalim, i posljedica borbe protiv visoke inflacije, bit će obilježje ovogodišnjih gospodarskih kretanja u BiH, a projekcije pokazuju kako nas u 2023. očekuje skroman gospodarski rast, piše Večernji list BiH.
Procjena
Međunarodni monetarni fond je u svojoj posljednjoj projekciji prognozirao kako će rast BiH u ovoj godini iznositi 2 posto, što je zapravo i očekivano s obzirom na globalna kretanja, ali i unutarnje slabosti domaćeg gospodarstva. Ipak, oporavak se očekuje 2024. godine, kada bi, prema projekciji MMF-a, rast trebao dosegnuti 3 posto.
Smanjena ekonomska aktivnost u ovoj godini, prema procjenama, rezultirat će rastom BDP-a koji će biti gotovo upola manji u odnosu na 2022. godinu, kada je rast iznosio 3,8 posto. Navedeno upućuje na potrebu nekoliko reformskih procesa koji bi trebali održati gospodarsku aktivnost u ovoj godini dovoljno živom, a kako bi se izbjegle sve negativnosti koje proistječu iz smanjenja ekonomskog rasta, a koje se poglavito reflektiraju i kroz manji obujam aktivnosti poduzeća, a samim time i manje dobiti, dohotke i primanja. Iako će se, prema svemu sudeći, izbjeći recesija, procjene o rastu za ovu godinu trebaju biti jasan signal vlastima na svim razinama da ubrzaju provedbu zacrtanih planova, a koji bi se posebno trebali fokusirati na jačanje investicijskih ciklusa.
Iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH (FIPA) priopćeno je da službeni podaci Centralne banke BiH pokazuju kako su izravna strana ulaganja u 2022. godini u BiH iznosila 1,2 milijarde KM, što je povećanje od 16,3 posto u odnosu na 2021. godinu.
- U skladu s globalnim kretanjima, značajan udio izravnih stranih investicija u prethodnim godinama i u BiH čine reinvestirane zarade, a za 2022. godinu, prema trenutačno dostupnim preliminarnim podacima, sudjeluju s 56,8 posto u okviru godišnjeg iznosa - stoji u priopćenju iz FIPA-e.
Kako bi se trend povećanja iznosa izravnih stranih ulaganja u BiH održao, od iznimne je važnosti da u ovoj godini dođe do realizacije ciljeva koje su vlasti predstavile, a koje uključuju poboljšanje poslovne klime, kao i smanjenje poreznog opterećenja na rad. Pritom bi se naglasak trebao staviti i na komparativne prednosti, a koje se očituju u geografskoj blizini i niskoj cijeni energije, kao i nižim stopama poreza na dobit i dohodak u odnosu na okruženje. Sve navedeno pomoglo bi BiH da se u vremenu koje dolazi pozicionira kao poželjna destinacija za investicije i daljnje jačanje trgovinskih veza s tržištima zemalja Europske unije.
Potrebna politička stabilnost
Preduvjet je, naravno, politička stabilnost, a koja će biti i važna u kontekstu koordinacije svih razina vlasti na socioekonomskim reformama kako bi se otklonile prepreke povećanju konkurentnosti te ubrzala realizacija Ekonomsko-investicijskog plana i Zelene agende za zapadni Balkan. Bez političke stabilnosti nema ni učinkovitog povlačenja sredstava iz europskih fondova, a poglavito IPA III fonda koji traži visoku razinu pripremljenosti projekata. Europska sredstva u vremenu smanjene ekonomske aktivnosti mogla bi se pokazati kao ključna u održavanju i podizanju razine konkurentnosti BiH jer će dio njih svakako ići u projekte koji bi izravno vodili ojačavanju ekonomske slike lokalnih zajednica, ali i izvozno orijentiranih poduzeća. No, kao što je poznato, IPA III nema unaprijed pripremljene iznose za svaku od država, nego se programiranje radi na osnovi relevantnosti politika i zrelosti predloženih projekata po zemljama na godišnjoj razini. Iako stanje u okruženju u velikoj mjeri diktira i ekonomska kretanja u BiH, važno je napraviti korake unutar BiH kojima će se zemlja i njezino gospodarstvo lakše nositi sa svim oblicima poremećaja na vanjskim tržištima. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno je za Večernji list govorio o utjecaju ekonomskih kretanja okruženja na BiH, ali i potezima koji se moraju napraviti unutar zemlje, a koji bi vodili stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora.