Plenkovićeva Vlada vjeruje da će ovu godinu završiti rastom od visokih 9 posto, što bi mogla biti najveća stopa rasta u nekoj od članica EU. Kad su u pitanju države izvan EU, višu stopu rasta mogla bi imati jedino turistička Crna Gora, gdje se očekuje povećanje BDP-a od blizu 11 posto. Osjetno povećanje potrošnje, oporavak turizma i izvoza utjecali su na to da su porezni prihodi državnog proračuna gotovo identični onima iz pretpandemijske godine, a doprinosi još i viši. Snažan oporavak utjecat će na lagano smanjenje javnog duga, ali ne i manjka u državnoj blagajni koji će dosegnuti gotovo 20 milijardi kuna, odnosno 4,7 posto BDP-a ove godine. No, Vlada je odlučna u namjeri da će taj manjak iduće godine više nego prepoloviti na 9,4 milijarde kuna (mjereno udjelom u BDP-u deficit opće države planira se na 2,6 posto) što bi omogućilo ulazak u eurozonu od siječnja 2023.
Rashodi 174 milijarde kuna
Vlada je rebalansom za ovu godinu rashode državnog proračuna dignula na gotovo 174 milijarde kuna, a plan je da se na toj razini zadrže i iduće godine, dok bi sljedećih godina potrošnja trebala padati i u nominalnim iznosima, dok će se prihodi povećavati. Iduće godine, naprimjer, Vlada planira prikupiti 5,5 milijardi kuna više poreza nego ove (ukupno 87,8 milijardi) i to većinom na povećanoj naplati PDV-a i trošarina. Ne očekuje se u 2022. znatnije povećanje izdataka za plaće zaposlenih, no osigurana su sredstva za prekovremeni rad u zdravstvu. Na dodatnih 1,5 milijardi kuna zajedno mogu računati mirovinski sustav i socijalna skrb. Sufinancirat će se javne usluge u cestovnom prijevozu sa 100 milijuna kuna te prijevoznici s 30 milijuna kuna. U proračun prvi put ulaze i poticaji za dobrovoljno spajanje malih općina i gradova (100 milijuna kuna), dok bi potpore za čuvanje radnih mjesta trebale gotovo u cijelosti nestati. Iduće se godine, dakle, ne planiraju masovnije zabrane rada i zatvaranje lokala, a kad je u pitanju gospodarstvo, Vlada nagodinu očekuje snažno povećanje privatnih investicija. Priljev iz europskih fondova trebao bi biti za trećinu jači od ovogodišnjeg. Zdravstvo, prema prijedlogu proračuna za 2022. godinu, ne treba očekivati izdašne financijske injekcije kao ove godine i plaćanje dugova veledrogerijama, no pitanje je koliko je taj plan održiv. – Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti stvaranjem temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske politike prepoznato je i od međunarodnih financijskih institucija i rejting-agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog unatoč negativnim posljedicama pandemije – rekao je premijer Plenković. Sve je to, dodaje, omogućilo Hrvatskoj fiskalni prostor za reakciju u krizi, a projicirane stope rasta za ovu i iduće godine svjedoče o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva. Ekonomist Željko Lovrinčević kaže kako rebalans ovogodišnjeg proračuna de facto prepoznaje stanje takvo kakvo jest i ne donosi velika iznenađenja.
Moguć veći deficit
– Gledano u cjelini, prostor zapadnog Balkana imao je nešto veći rast od očekivanih inicijalnih projekcija, posebno to vrijedi za zemlje ovisne o turizmu kao što su Hrvatska i Crna Gora. Posljedica je to oporavka domaće potrošnje, ali i izuzetno liberalnog pristupa koronamjerama, što nije bila karakteristika pojedinih konkurenata poput Španjolske i Portugala. Cijena koju zemlje zapadnog Balkana plaćaju za svoj izrazito liberalni pristup koronaambijentu jako je visoka i plaća se ljudskim životima – ističe Lovrinčević. Na početku ljeta mogao je to biti razuman pristup da se povećala procijepljenost ljudi.
– Potrebe zdravstvenog sustava u predstojećem razdoblju bit će još veće, a ne manje. Za sljedeću godinu prihodna strana proračuna relativno je objektivno postavljena u smislu očekivanog rasta, no počiva i na činjenici da se očekuje prijenos veće razine cijene. Rashodna strana podcjenjuje potrebe koje će se pojaviti tijekom godine, još je otvoreno pitanje plaća javnih službi, otvoreno je pitanje materijalnih troškova koji mi se čine djelomično podcijenjen, a nedostatna su sredstva i za indeksaciju mirovina. Sljedeća godina mogla bi završiti s većim deficitom od planiranog – negdje oko 4 posto – ističe Lovrinčević. No, za euro, važno je stvari držati pod kontrolom do sredine iduće godine, kad se očekuje odluka Europske komisije o primanju Hrvatske u eurozonu.