Prizori s platoa gospodarsko-poslovne zone Hodovo u Gradu Stocu već na prvi pogled daju do znanja kako je južni dio BiH u aktivnom procesu energetske tranzicije koji će vrlo skoro dovesti do podizanja razine energetske neovisnosti BiH u cjelini, ali i dati značajan zamah ostvarenju strateškog cilja koji je sebi postavila i Europska unija, a koji, naravno, čeka i BiH, a to je postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva do 2050., kao i ispunjenje vizije programa djelovanja za okoliš do 2030. Iza kapitalnog projekta u Stocu stoji Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, jedino javno poduzeće koje svu svoju energiju dobiva koristeći obnovljive izvore, a koja upravo na prostoru ovoga grada realizira projekt izgradnje najvećeg solarnog parka, elektrane snage od čak 150 MW, čija je planirana godišnja proizvodnja 263 Gwh.
Visoki standardi
Ovaj projekt dio je širega strateškog plana kojim ovo poduzeće želi preuzeti lidersku poziciju na području jugoistoka Europe kada je riječ o proizvodnji koja zadovoljava i najstrože ekološke kriterije. Naravno, prelazak na obnovljive izvore važan je i u kontekstu ispunjavanja uvjeta Europske unije.
Večernji list doznaje kako će EP HZ HB, kad uspije u svojim namjerama, u iduće 3-4 godine (iako je najmanje elektroprivredno poduzeće u jugoistočnoj Europi i šire - manje i od Elektroprivrede Crne Gore) u apsolutnom, a pogotovo u relativnom omjeru imati daleko najviše novoizgrađenih proizvodnih objekata iz skupine obnovljivih izvora energije od bilo koje druge elektroprivrede u okružju i šire. Kada se govori o novoizgrađenim proizvodnim objektima, oni će pomoći da se gotovo udvostruči proizvodni portfelj iz obnovljivih izvora energije u odnosu na kapacitete naslijeđene nakon rata.
Ovakav potez kontinuitet je aktivnosti navedenog javnog poduzeća koje u fokusu imaju uvođenje novih standarda u proizvodnji električne energije, a proces je intenziviran nakon što su izgradili prvu vjetroelektranu u Bosni i Hercegovinu - onu u Mesihovini u općini Tomislavgrad. No, na pomolu su novi projekti. Oni će svakako unaprijediti proizvodne kapacitete ovoga poduzeća, ali će i na prilično slikovit način ukazati na iznimne potencijale Hercegovine kada govorimo o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, napose sunca, ali i vjetra. Struka je, naime, došla do zaključka kako Hercegovina ima oko 2400 sati sunčeve svjetlosti godišnje, što je čini jednom od najpoželjnijih područja u Europi kada je riječ o ovom načinu dobivanja električne energije. No, osim sunca, namjera je u većem obujmu koristiti i snagu vjetra, što je prepoznato i u europskim okvirima kao način osiguranja energetske neovisnosti zemlje, pa je tako nedavno potvrđeno kako je Europska unija, kao ključni financijer brojnih infrastrukturnih projekata u BiH, za Vjetroelektranu Poklečani odobrila 43,66 milijuna eura bespovratnih sredstava (osim 380.000 eura već izdvojenih za pripremu projekta). Radi se o projektu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne koji će u značajnoj mjeri doprinijeti dekarbonizaciji kao strateškom cilju, a brojke pritom upućuju i na opseg projektnih aktivnosti. Naime, radit će se o objektu koji će imati instaliranu snagu od 132 MW, a pritom se očekuje da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh električne energije godišnje. Takvo što je, procjena je, ekvivalent potražnji za energijom 72.700 kućanstava, a projekt će također smanjiti emisije CO2 za oko 446.900 tona godišnje.
Važnost za proizvodnju
Ulaganje u obnovljive izvore energije putokaz je kojim se nastoji pripremiti i domaće gospodarstvo za promjene koje će vrlo skoro nastupiti na europskoj razini, a posebno se to tiče industrijske proizvodnje, koja mora pronaći način kako ostati, ali i unaprijediti konkurentnost uslijed uvođenja europskog sustava trgovine štetnim plinovima. Naime, kroz ubrzanje realizacije projekata obnovljivih izvora energije te kroz istodoban ulazak u europski sustav trgovine štetnim plinovima bh. industrijska proizvodnja ima povijesnu priliku za dodatni rast.