Utjecajni političari u Europskoj uniji traže da se politika proširivanja preispita. Oni predlažu “privremeno zamrzavanje” ulaska u članstvo zemalja zapadnog Balkana, rampu za Tursku, odnosno da se uz jezgru EU oko eura, uspostavi i kategorija “pridruženog članstva”.
Svi analitičari u EU su suglasni da su na ovakve prijedloge utjecali ne samo izlazak Velike Britanije iz Europske unije, već i izbjeglička kriza i strah koji se širi među građanima zemalja EU zbog smrtonosnog vala terorizma, što je utjecalo na bojazan od dolaska novih zemalja u članstvo EU.
Ali, podvlače europski diplomatski izvori i komentatori, politika proširivanja službeno nije dovedena u pitanje i pregovori o članstvu će se “tehnički nastaviti” jer je to proces koji ništa ne remeti u preustrojavanje Unije, već samo ekonomski i sigurnosno može biti vrlo od koristi “Europi u krizi “, prenosi Beta.
To potvrđuje i otvaranje ključnih poglavlja u pregovorima Srbije o članstvu s EU i činjenica da je premijer Srbije Aleksandar Vučić isposlovao i podršku američkog državnog tajnika Johna Kerrya za put Srbije u Europu, a što je Kerry predočio i šefovima diplomacija EU u Bruxellesu. Pred Srbijom “tehnički” ne stoje prepreke za nastavak pregovora i puta ka članstvu u EU, objašnjavaju europski diplomatski izvori u Bruxellesu, i zato što je to proces koji će trajati godinama kad će se vidjeti i kako će se iznutra preustrojiti EU.
Jasno je da se proširivanje ne dovodi u pitanje sve dok prije svega Njemačka, ali i još neke članice Unije, smatraju da i zemlje Zapadnog Balkana koje to zasluže reformama, treba ući u “europski klub” zato što je balkansko područje i ekonomski i sigurnosno, što se posebno pokazalo važnim u izbjegličkoj krizi. Ipak, uz zahtjeve istočnih članica EU da se bitna ovlasti iz Bruxellesa ponovno vrate na nacionalne ravni, prvi put su se čuli i prijedlozi da se Europska unija ustroji kao jezgra članica spremnih na dalje objedinjavanje oko eura i jače zajedničke sigurnosno-obrambene politike, dok bi za ostale članice bio uspostavljen položaj “pridruženog člana”.
To pridruženo članstvo bi stjecale i eventualne buduće članice, kako smatraju bivši belgijski premijer Guy Verhofstat i liberalne stranke u EU čiji je on šef grupe u Europskom parlamentu. Ta zamisao o “EU u dvije brzine” nije nova, štoviše temeljnim aktom EU, Ugovorom iz Lisabona, je i predviđeno da zemlje koje žele mogu krenuti u brže i temeljitije političko i ekonomsko udruživanje, ali status “pridruženog članstva” je novina i jedino je Turskoj ranije nuđeno da postane “privilegirani partner”, ali ne i član EU.
Jedan od viđenih kandidata na predsjedničkim izborima u Francuskoj 2017, Alain Juppe je iu susretu ovih dana s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel želio da provjeri svoj stav da “kad je riječ o prijemu novih članica, Europa više nema kapaciteta za proširivanje”. Juppe je poslije razgovora s kancelarkom Merkel ponovio da Turska nema mjesta u EU i da “zasad treba napraviti pauzu i kad je Zapadni Balkan u pitanju”. Juppe, jedan od prvaka francuske desnice koja ima velikih izgleda da u izbornoj utrci preuzme vlast socijalistima, je poslije susreta s njemačkom kancelarkom ublažio raniji stav da se “do daljnjeg mora na čekanje” staviti proces pripreme zemalja Zapadnog Balkan za ulazak u redove Unije, ali je tvrd stav prema Turskoj ostao.
“Balkanu treba ostaviti europsku perspektivu na srednji rok”, dodao je Juppe, iako nije rekao je li o tome uspjeo da usuglasi stavove s Angelom Merkel. Juppe to obrazlaže ocjenom da je EU jako oslabljena izlaskom Velike Britanije i zato, kako kaže, “ne možemo graditi novi kat naše kuće čiji su temelji postali klimavi”. Nužnost zbijanja redova unutar EU i cijeloj Europi i sigurnosni element su bitni čimbenici u sveukupnom sagledavanju geopolitike Europske unije na Balkanu, pa se zato u analizi briselskog Centra za europsku politiku i naglašava da je ulazak zemalja Zapadnog Balkan u EU i koristan i potreban. Zaključak pariškog Instituta za sigurnost EU je da je Unija imala vidne ekonomske koristi, ali je ojačala i stabilnost svog i europskog prostora ranijim ulaskom novih članica.
Srpska vlada je to očito imala na umu kad je odlučila da postavi moćne policijsko-vojne snage na granice da bi se spriječili krijumčari koji (iz članica EU, bugarske i Grčke) švercuju imigrante, dokazati važnost Srbije za sigurnost EU. Ankete pokazuju da ne samo narastujuće populističke snage, već i velika većina građana EU, uključujući Njemačku, Francusku, Austriju, sad smatraju da su imigracija i terorizam povezani.