U BiH se istodobno, malo dalje od očiju javnosti, odvijaju dva procesa vezana uz reforme u ekonomskoj i političkoj sferi. I na oba ova procesa na izvjestan način utjecaja imaju američka, odnosno europska administracija, piše Večernji list BiH. U javnosti su puno prisutnije rasprave oko Reformske agende koja podrazumijeva pokušaj prilagođavanja BiH tržišnom gospodarstvu, olakšavanju uvjeta za zaposlenje i općenito investicija kroz poboljšanje ukupnog zakonskog okruženja.
Iza ovoga procesa, ne pokazujući nimalo ambicija oko drugih, političkih reformi, stoji administracija Europske unije koja inzistira da se dva procesa međusobno ne uvjetuju. Naime, diplomatski predstavnici nekoliko europskih zemalja ne žele se 'zamarati' političkom agendom koja bi podrazumijevala povratak u teške nacionalne i političke 'rovove' zbog čega strahuju da bi mogla propasti inicijativa za provođenjem ekonomskih reformi.
Redoslijed promjena
Upravo je političarima iz BiH poručeno kako do 2017. godine ne treba očekivati službenu i otvorenu potporu takvome projektu iz sjedišta u Bruxellesu. No, iako izostaje javna potpora, u EU nemaju ništa protiv reforme državnoga ustroja i sustava, što pak zdušno podupire američka administracija. Njihovi predstavnici su u komunikaciji s bosanskohercegovačkim političarima otvoreno poručili da favoriziraju svojevrsnu nadogradnju Daytonskog sporazuma u pravcu stabiliziranja unutarnjih prilika u zemlji. Najveći dio posla oko tih reformi i svojevrsne motivacije za ovaj proces preuzeo je na sebe predsjednik HDZ-a BiH i aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović koji uporno inzistira i najavljuje točno određenim redoslijedom poteze, pregovore o rješavanju suštinski važnih problema poput pitanja diskriminacije Hrvata kao konstitutivnog naroda, ali i pripadnika manjinskih naroda u procesu izbora i predstavljanja u vlasti, kao i mogućnosti očuvanja i izgradnje vlastitog i zajedničkog identiteta.
Široki konsenzus
Ovaj politički proces u načelu podupiru i dvije ključne političke stranke kod Bošnjaka SDA i Savez za bolju budućnost, te djelomično i SNSD-a. Istodobno potpuna oporba ovome procesu su SDS u Republici Srpskoj, te SDP i Demokratska fronta u Federaciji. Ove političke stranke svoje protivljenje ovome procesu, odnosno svoje postojanje temelje na gradnji ozračja straha i plašenja od podjele zemlje, nepostojećim i izmišljenim planovima te oštre strelice kako bi druge bošnjačke političke oponente mogli gađati s optužbama za izdaju 'bosanskih' interesa.