Nakon što je Europska komisija dala preporuku da se BiH da status kandidata, a o čemu će Europsko vijeće u prosincu donijeti odluku, postalo je vidljivo koliku zaslugu za ovaj potez imaju zemlje u susjedstvu BiH, ali i pojedine političke te društvene snage unutar BiH, piše Večernji list BiH. Tu se prvenstveno misli na hrvatsku političku i akademsku zajednicu koja je najsnažniji zagovaratelj europskog puta BiH, ispunjavanja obveza na tomu putu, kao i vezivni čimbenik između dviju krajnosti u BiH, a u konačnici i faktor stabilnosti koji traži unutarnji dogovor, kompromis i dijalog na putu pozitivnih promjena koje BiH trebaju pozicionirati u EU.
Važni potezi
Ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša u razgovoru za Večernji list podsjeća kako su, prije nego što je to postalo dio 14 prioriteta, svi u BiH, a posebice Ministarstvo pravosuđa BiH, bili duboko svjesni nužnosti reforme pravosuđa te su poduzimali niz aktivnosti za ispunjenje tog cilja. Te aktivnosti su u istom duhu, ali i s povećanom dinamikom nastavljene kada su postale dio 14 prioriteta. Međutim, dodaje Grubeša, ponajprije treba spomenuti da je riječ o sustavnoj reformi za koju ne postoji unificiran oblik reforme, pa je sasvim logično bilo za očekivati pluralitet stajališta, dodatno opterećen složenim političkim ozračjem. -Unatoč svemu tome, Ministarstvo pravosuđa BiH je kao resorni nositelj ovih aktivnosti od samog početka bilo snažno posvećeno organiziranju i davanju punog doprinosa svim pregovorima i razgovorima o modalitetu reforme. Hrvatskom političkom diskursu u BiH nikada nije bila imanentna opstrukcija demokratskih reformi i reformskog puta BiH, a posebice onih koje se tiču pravosuđa - naglasio je Grubeša. Potvrdio je kako su angažmanom svih raspoloživih ljudskih i profesionalnih resursa uvijek ulagali dodatne napore za kompromis i kvalitetno rješenje iako im opća politička situaciju u BiH nije bila saveznik. - Uz sve poteškoće s kojima smo se susretali u radu na ovim zakonima, uspjeli smo sastaviti zakonska rješenja koja su, prema našem mišljenju, bila plod kompromisa, ali, što je najvažnije, u skladu s europskim standardima, a što je potvrđeno za nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u. Očekujemo slično mišljenje Venecijanske komisije kada je u pitanju Zakon o sudovima BiH. Zakon o sukobu interesa u BiH rađen je s predstavnicima Izaslanstva EU-a i za njega smo dobili više smjernica međunarodnih stručnjaka te Venecijanske komisije, pa smo mišljenja da je i ovaj zakon u skladu s EU standardima i spreman za donošenje - naglasio je Grubeša, dodavši i kako je Ministarstvo pravosuđa sastavilo novu strategiju za reformu sektora pravosuđa. Profesionalnim i neopterećenim pristupom prilikom sastavljanja ovih propisa, s jedinom namjerom i iskrenom željom da u pravosuđe unesemo standarde koji jamče vladavinu prava, jasno je, dodao je, da Hrvatima nikad nije bio interes destabiliziranje bilo koje razine vlasti, već, naprotiv, jačanje demokracije i ustavom zajamčenih prava. - Da je tako, zorno govori činjenica da, osim politikantskih i populističkih napada na hrvatskog ministra od nekih političkih orijentacija zbog osobnih interesa koje žele zadovoljiti pisanjem propisa, nitko nam nije stavio na teret da potkopavamo EU put jer jednostavno preferiramo zakonska rješenja koja stabiliziraju BiH - poručio je Grubeša. Posebno važnu ulogu u lobiranju za europski put BiH ima Hrvatska, a čija je Vlada aktivni zagovaratelj ubrzanja procesa pristupanja BiH.
Uloga Hrvatske
Premijer Hrvatske Andrej Plenković jučer se osvrnuo na odluku Europske komisije. - Uvjetnim davanjem statusa kandidata BiH smo zadovoljni. To ono što zagovaramo cijelo vrijeme, ali nastavak ustavne i izborne reforme jedno je od ključnih pitanja i to je sadržano u dokumentu koji je Komisija uputila prema Vijeću - naglasio je Plenković. Komentirao je rezultate izbora u BiH koji su doveli još jednom Hrvate u situaciju da ih ne predstavlja legitimni predstavnik u Predsjedništvu, ali su rezultati na drugim razinama vrlo dobri. - Pozdravili smo odluku visokog predstavnika koji je popunio one praznine koje su ostale - rekao je Plenković. A kada je riječ o ispunjavanju 14 prioriteta koji ostaju zadaća za BiH prije nego što započnu pregovori o članstvu, među njima je i dio koji eksplicitno tvrdi kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda. U prijevodu, potrebno je provesti i presudu u predmetu “Ljubić” koja govori o legitimnom predstavljanju.