Nova diplomatska ofenziva međunarodne zajednice, koja za cilj ima za pregovarački stol dovesti predstavnike političkih stranaka u BiH, a napose onih koje nose većinski izborni legitimitet u konstitutivnim narodima, pokazuje kako postoji razvijena svijest o potrebi rješavanja problematike izbornoga zakonodavstva u ovoj godini kako bi se u iduću, onu izbornu, ušlo s harmoniziranim odnosima konstitutivnih naroda koji su već dulje vrijeme narušeni, a posebice u kontekstu Federacije.
Hrvati, kao konstitutivan narod, iz ciklusa u ciklus trpe majorizaciju i ponašanje bošnjačkih elita koje, koristeći se inženjeringom, Hrvatima biraju predstavnike u Predsjedništvo BiH, kao i izaslanike u federalni Dom naroda, piše Večernji list.
Mostarski sporazum
Prema svemu sudeći, a to se može zaključiti iz izjava predstavnika međunarodne zajednice, postoji odlučnost da se stane ukraj takvoj praksi, a to se može postići jedino provedbom presude Ustavnog suda BiH koja je ukazala na potrebu legitimnog predstavljanja kao načela koje proistječe iz natkrovljujućeg načela Ustava, a to je konstitutivnost naroda.
Međunarodna zajednica imala je konstruktivnu ulogu u postizanju jednog povijesnog sporazuma, onoga iz Mostara prošle godine, u kojemu su legitimni predstavnici Hrvata i Bošnjaka konačno postigli dogovor o potrebi legitimnog političkog predstavljanja te se očekuje kako će početna pozicija u novim pregovorima počivati upravo na ovom sporazumu.
Kako je nedavno podsjetio predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović, ovaj politički sporazum ne samo da je postavio temelje za održavanje lokalnih izbora u Mostaru već je i postavio temelje za zajednički prihvaćenu odgovornost za izmjene i dopune Izbornoga zakona BiH.
Međunarodna zajednica, a napose Europska unija, imala je iznimno konstruktivnu ulogu u pokušajima rješavanja hrvatskog pitanja i prije, a posebice 2013. i 2014. u vrijeme Štefana Fülea, europskog povjerenika za susjedstvo i proširenje.
I upravo bismo ovih tjedana mogli gledati svojevrsni nastavak tadašnje diplomatske ofenzive koja je za cilj imala riješiti hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini kroz, između ostalog, novi način izbora članova Predsjedništva, koji je sličan onomu što predlažu i hrvatske stranke, donosi Večernjak.
Europska unija bila je medijator jednog od najvažnijih sastanaka domaćih političkih lidera - onog održanog 2013. godine u Bruxellesu u kojem se navodi da metoda izbora dvaju članova Predsjedništva iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) treba kroz izmjene Izbornoga zakona i ustavne amandmane, uvažavajući presudu Suda u Strasbourgu, spriječiti nametanje rezultata izbora bilo kojem od konstitutivnih naroda ili ostalima te da jedan narod neće drugome birati političke predstavnike. Tomu treba dodati i dokument Europske komisije kojim je ocijenila zahtjev BiH za dobivanjem statusa kandidata, a u kojemu je naglasila kako je potrebno da BiH obavi sveobuhvatan pregled izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, dakle i odluke koja govori o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju.
Novi proces
Sve su ovo čimbenici koji jasno daju do znanja da je Europskoj uniji stalo riješiti problematiku međunacionalnih odnosa kroz promjenu Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine.
A kako će teći aktivnosti u procesu novog kruga pregovora, vidjet će se vrlo brzo.
Tri mjeseca koja su pred nama iznimno su važna za stabilizaciju političkih prilika kako bi se u novu izbornu godinu ušlo s riješenim pitanjima koja neće dodatno opterećivati izborni proces. Hrvatske stranke u tom procesu su, kao i prije, konstruktivne, imaju spreman prijedlog promjene Izbornog zakona koji provodi sve presude, a koji bi omogućio provedbu načela legitimnog političkog predstavljanja. •
To ce se tek rjesiti sa blokadom,kao Dodik.