Bosanskohercegovačka budućnost od Daytona prema Bruxellesu morat će se zasnivati na poštivanju temelja dogovorenih u Daytonu, a to je poštivanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, siže je govora hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na jučerašnjoj konferenciji “Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma” koju su zajednički organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, piše Večernji list BiH.
Potpora BiH i Hrvatima
Plenkovićev istup ima i dodatno značenje budući da predstavlja službeni stav Zagreba jer ga supotpisuje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
“Ova konferencija dolazi u pravo vrijeme - ne samo za obilježavanje obljetnice već, prije svega, kao prilika za razmišljanje o svim aspektima Daytonskog sporazuma i Pariškog sporazuma u trenutku kada je Bosna i Hercegovina na razmeđi stagnacije i odlučnog proboja prema svojoj europskoj budućnosti.
Europska budućnost BiH moguća je samo uz puno poštivanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Ovo je sveobuhvatna ustavna kategorija koja izravno podupire vladavinu zakona, što je prioritet u procesu pristupanja EU, njezina temeljna vrijednost i osnovni preduvjet za ustavnu stabilnost zemlje. Među mnogim prioritetima i zadacima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, želim naglasiti - prije svega - da Izborni zakon treba mijenjati bez daljnjeg odgađanja, najkasnije do lipnja 2021. godine, i to puno prije sljedećih općih izbora. Izmjene Izbornog zakona treba smatrati ne samo potrebnim poboljšanjem već i ulaganjem u političku stabilnost zemlje, temeljenu na sprječavanju i uklanjanju svih oblika nejednakosti i diskriminacije. Ništa ne može opravdati praksu - koja nije postojala do 2006. - koja se pojavila izbornim inženjeringom i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine”, rekao je hrvatski premijer. On je dodao kako nakon toga datuma BiH počinje stagnirati.
“To se već dogodilo tri puta (2006., 2010., 2018.) i zasigurno ne pridonosi koheziji zemlje i normalnom funkcioniranju njezinih institucija, gdje bi se svi konstitutivni narodi trebali osjećati i biti jednako zastupljeni. Stoga je potrebna promjena Izbornog zakona kako bi se ispravile anomalije koje nemaju osnovu u Daytonsko-pariškom sporazumu i koje nisu bile predviđene kao mogućnost. Nijedan sudionik daytonske konferencije s kojim sam se savjetovao nikada nije pomislio na takav scenarij”, objasnio je. Plenković je najavio kako će Hrvatska nastaviti snažno podupirati BiH i Hrvate te njihovu europsku budućnost.
“Njihova dobrobit trajni je interes Hrvatske i naša ustavna obveza, sada i u budućnosti. Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda i načelo jednakosti svih građana ne isključuju jedni druge. Ne bi se trebali natjecati, već se međusobno nadopunjavati. Inzistiranje na ravnopravnosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini nije nazadni nacionalizam; to je zdravi konstitucionalizam. Neki kažu da je revizija sporazuma između Daytona i Pariza već odavno trebala i nužna kako bi Bosna i Hercegovina postala uspješnija, stabilnija i prosperitetnija država”, istaknuo je. Predsjednik HDZ-a BiH i dopredsjednik Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović najvažnijim je ocijenio nastavak napretka BiH prema EU i NATO-u na temeljima Daytonskog mirovnog sporazuma.
“Nužno je poštovati ključne vrijednosti o konstitutivnim narodima, federalizmu na kojem počiva BiH, supsidijarnosti, legitimnom predstavljanju, koje se iščitava iz niza odrednica aneksa 4,te o konsenzusu u donošenju odluka. Mehanizam koordinacije, koji smo usvojili konsenzusom svih u BiH, kao uvjet za predaju zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, najbolji je primjer kako se trebaju donositi odluke kroz sve razine vlasti, sukladno ustavnim nadležnostima u BiH.
Upravo suprotno svim tim nastojanjima u traženju učinkovitih rješenja za stabilnu europsku BiH jesu postojeća zloporaba i pokušaji neskrivene majorizacije hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg u BiH, kroz uspostavu vlasti u Federaciji BiH bez predstavnika mog naroda. Primarno, izbor predstavnika u Dom naroda Federacije BiH i Predsjedništvo BiH glasovima brojnijeg bošnjačkog naroda”, upozorio je predsjednik Čović. On je objasnio kako je građansko, ali i nacionalno načelo ugrađeno u Daytonsko-pariški mirovni sporazum, no da problem predstavlja nasilno preglasavanje najmalobrojnijeg naroda.
Izbori 2022.
“U posljednje vrijeme bez imalo skrivanja protagonisti takvih politika šalju jasnu poruku hrvatskom narodu nazivajući ga manjinom i kako će taj proces okončati na izborima 2022. godine krijući se iza koncepta građanskog, s jasnim nakanama izgradnje Federacije BiH kao dominantno, za početak, bošnjačke države. Upravo zbog takvih i sličnih nasrtaja na BiH i njezine institucije zabrinjava šutnja međunarodnih predstavnika akreditiranih u BiH, onih istih administracija koje su se utrkivale u nametanju zakonskih i ustavnih rješenja”, rekao je Čović. On je također pozvao na reforme Izbornog zakona tvrdeći kako bi se time u 2021. relaksirali odnosi, a zemlja dobila kandidacijski status. Nekadašnji ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić rekao je kako je BiH potrebna građanska, a ne nacionalna demokracija što je, po njemu, uspostavljeno na temelju genocida i agresije.
“Ovo nije bio građanski rat, nego agresija na teritorij BiH. Postoje presude u Haagu. Ova presude trebaju biti temeljni kamen za budućnost i Ustav BiH. Genocid se ne smije nagraditi u dvama navratima”, rekao je Silajdžić. Ključnim je ocijenio članstvo BiH u NATO savezu čime bi nestale ambicije o komadanju zemlje. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Joseph Borell pozvao je BiH, njezine građane i političare da nadrastu podjele te grade viziju zajedničke države u EU. Na konferenciji u Zagrebu govorili su i ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi, posebni predstavnik EU-a za Balkan Miroslav Lajčak te više pravnih stručnjaka o tome kako je moguće napraviti iskorak BiH koja mora provesti ponajprije presude Suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH te udovoljiti kriterijima za kandidacijski status u EU.•