Mjere monetarne politike koje je Europska centralna banka poduzela u ožujku su u kombinaciji s boljim makroekonomskim podacima, pomogli u vraćanju povjerenje tržišta. Ali, i pored svega, ECB se bavi mogućim problemima i rizicima. ECB smatra da niska dobit banaka i globalne tenzije financijskog tržišta potiču zabrinutost investitora, piše NAP.
Europske financijske institucije jačaju svoje bilance i izgrađuju sve veću otpornost na nepovoljne šokove koji su se dogodili posljednjih nekoliko godina. Unatoč tom napretku ciklični i strukturni problemi ostaju i dalje. Ciklički izazovi odnose se na slab gospodarski oporavak, dok se strukturni izazovi odnose se na visoke operativne troškove i veliki broj loših kredita.
Rizici bi se mogli proširiti i na realnu ekonomiju. Konkretno, ostaju problem održivosti državnog duga i pored relativno benignih stanja na financijskim tržištima. Ono što je za Europu bilo donedavno nezamislivo dogodilo se: politički rizici su znatno povećani u gotovo svim zemljama eurozone u posljednjih nekoliko godina. Veća politička nesigurnost može dodatno odgoditi strukturne reforme. ECB je izdvojio četiri sustavna rizika za financijsku stabilnost u naredne dvije godine: Daljnje povećanje rizika financijske krize, ponavljanjem tržišnog stresa i ustrajno niskim cijenama roba. Slaba profitabilnosti u izgledima za banke i osiguravatelje, uz ograničene mogućnosti banaka u smanjenju loših kredita. Rastuća zabrinutost za održivosti duga i povećana politička nesigurnost.
Najveća opasnost za financijsku stabilnost je u investicijskom bankarstvu gdje je pojačan stres u sektoru investicijskih fondova, kao i pojačan rizik likvidnosti i prelijevanja na širi financijski sustav.