Kao što su tržišta i očekivala, Upravno vijeće ESB-a (Europske središnje banke) odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope za 75 baznih bodova, uz najavu "da će ih nastaviti povećavati radi što skorijeg povratka inflacije na srednjoročni inflacijski cilj od 2 posto. Tako će depozitna kamatna stopa za središnje banke, primjerice, sada iznositi 1,5 posto, a stopa refinanciranja dva posto. Povećanja će stupiti na snagu 2. studenoga 2022.
"Inflacija je i dalje pretjerano visoka i dulje će razdoblje ostati viša od ciljne razine", kazala je Christine Lagarde, predsjednica ESB-a. Povećanje kamatnih stopa u budućnosti, ističe, ovisit će o inflacijskim izgledima, kazala je, ali važan faktor za donošenje odluka na predstojećim sastancima Upravnog vijeća bit će i recesijski izgledi.
"U rujnu je inflacija u europodručju dosegnula 9,9 posto, a u proteklih nekoliko mjeseci snažan rast cijena energije i hrane, uska grla u opskrbnim lancima i oporavak potražnje poslije pandemije doveli su do širenja cjenovnih pritisaka i rast inflacije. Cilj monetarne politike", ističe Lagarde, jest smanjiti potporu potražnji i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja.
Prema procjeni iz rujna, BDP europodručja je u osnovnom scenariju iduće godine trebao rasti 0,9 posto, a u crnom scenariju pasti 0,9 posto. Unatoč znakovima usporavanja ekonomije, Lagarde ističe da se pretpostavke za crni scenarij ipak nisu ostvarile, primjerice potpuni prekid dotoka ruskog plina i nastavak rasta cijena nekretnina. Istodobno, poziva nositelje politika na provođenje strukturnih reforme koje će osigurati sigurnost u području energetike.
Objava rasta kamatnih ESB-a stopa izazvala je pad eura, nakon što mu je vrijednost u odnosu na dolar rasla danima uoči donošenja odluke.