Europska unija nije kompletan povijesni projekt bez kompletiranja cijelog kontinenta, uključujući i Balkan, poručio je u intervjuu za Večernji list Predrag Praštalo, predsjednik Europskog pokreta u Bosni i Hercegovini, komentirajući nove, pozitivne signale koji dolaze iz institucija Europske unije i koji daju nadu kako će BiH u prosincu na sjednici Europskog vijeća dobiti status kandidata.
Večernji list: Posljednjih dana čuli smo optimistične poruke u kontekstu mogućnosti dobivanja statusa kandidata za BiH u prosincu na sjednici Europskog vijeća. Kakva su vaša očekivanja?
- Da se nije dogodio sukob Rusije i Ukrajine, Bosna i Hercegovina uopće ne bi bila toliko velika tema kao što je danas i tko zna koliko dugo bismo čekali priču o dobivanju kandidacijskog statusa. Žao mi je zbog rata. S druge strane, ovo je jedinstvena prilika da, uz Ukrajinu i Moldaviju, i Bosna i Hercegovina dobije status kandidata. Mislim da naši političari nisu zaslužili maksimalno dobitak statusa kandidata, ali, uzimajući u obzir specifičnosti BiH, kao i probleme koje imamo od 2006. godine i rušenja Travanjskog paketa, preko pojave Željka Komšića do ostalih situacija, pokazuje se koliko je bosanskohercegovačko društvo zakompliciralo situaciju. Kada bismo dobili status kandidata sada sredinom prosinca, to bi bila dobra vijest. Europska unija, kada se govori o statusu kandidata, ima na umu da se Bosna i Hercegovina, ali i zapadni Balkan u cjelini ne smiju izostaviti iz institucija Unije. Europska unija, ako želi biti globalni svjetski igrač, mora zaokružiti cjelokupan kontinent, dakle, i preostali dio zapadnog Balkana, ovih šest država. Ako ne dobijemo status kandidata, mislim da će biti riječ o velikom porazu za samu Europsku uniju. Jer EU može imati većih problema nego mi u BiH, koji smo naviknuli preživljavati i opstajati. Europska unija nije kompletan povijesni projekt bez kompletiranja cijeloga kontinenta, uključujući i Balkan. U kontekstu nejasnih i interesnih koalicija, znajući tradicionalno komplicirano formiranje stabilne vlasti, vrlo je teško povjerovati da će političari u BiH više pridavati značaj kandidacijskom statusu, čak i ako ga dobijemo, a čemu se mi u Europskom pokretu u BiH i nadamo, nego će više energije i koncentracije usmjeriti na očuvanje manjih ili većih nelogičnih koalicija, koje život znače za svaku stranku, članove stranaka, a posebno za telekome, elektroprivrede i zbrinjavanje obitelji te zaslužnih pojedinaca. Imam osjećaj da više SAD, manje EU, a ponajmanje domaći političari iskreno žele da BiH postane članica Europske unije.
Tako da nam ostaje činjenica da je predaja zahtjeva za članstvo u EU 2016. još uvijek jedan od rijetkih uspjeha domaćih političara, a i to je realizirano nadnaravnim angažmanom pojedinaca i koordinacijskog tima BiH. Vjerujem i nadam se da ćemo dobiti kandidacijski status 15. na 16. prosinca 2022. Bit ću zadnji koji će ugasiti svjetlo EU integracija jer, ako ga sada ne dobijemo, a to ovisi o dogovoru triju naroda, građanki i građana BiH, teško da ćemo dobiti neku novu priliku.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na posljednje političke procese kada je riječ o uspostavi vlasti?
- Mislim da će biti veliki izazov za sve domaće političare, ali i međunarodnu zajednicu ako SDA, koji sebe smatra državotvornim, zaštitnikom države, koji je jako mnogo žrtava imao u ratu 90-ih, definitivno bude zaobiđen u formiranju državne i federalne vlasti, što bi se na neki način moglo razumjeti kao početak i naznaka nekih mogućih i realnih najava promjena u samom daytonskom uređenju BiH. S jedne strane, političke i društvene promjene u BiH su nužne, krucijalno važne, za napredak BiH prema članstvu u EU. S druge strane, blokada, izolacija i politički sukob bilo kojeg naroda i njihovih lidera, predstavnika u državnim institucijama, mnoge mogu podsjetiti na početak govora u skupštinskim klupama u BiH 90-ih. Sve to oslikava stanje u BiH. Mislim da ćemo se još naslušati, a i nagledati "hokejaških izmjena" na vrućem "političkom ledu" Bosne i Hercegovine.
Večernji list: Koliki je značaj procesa, kao što je Berlinski, a koji pomažu u očuvanju europske perspektive na zapadnom Balkanu, pa tako i u Bosni i Hercegovini?
- Krenut ću od foruma na Bledu. Slovenija i Hrvatska najveći su zagovaratelji pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji te bi nam, što se njih tiče, odmah sutra darovali ulazak u Europsku uniju. Europski pokret je dulje od deset godina stalni sudionik na Bledskom forumu te imamo informacije iz prve ruke, baš kao i u kontekstu Salzburg Europa Foruma. Berlinski proces je pak jedan od procesa koji je pokrenula Angela Merkel, a novi kancelar Olaf Scholz nastavio s njim, što je vrlo dobro i pozitivno. Njemačka ima pravo i mogućnost te mora i treba biti lider ne samo Europske unije već i zapadnog Balkana. Podsjetit ću kako najviše naših ljudi živi i radi upravo u Njemačkoj, a pritom treba navesti i kako je Njemačka s Francuskom lokomotiva Europske unije. To su dobri procesi koje bi trebalo nastaviti.
U kolovozu smo, kada je riječ o Bledskom forumu, prisustvovali jednom vrlo značajnom događaju, a to je posljednji govor gospodina Boruta Pahora u svojstvu predsjednika. On je na kulturan i inteligentan, državnički način, "isprovocirao" Ursulu von der Leyen, a koja je dvaput tražila da uzme riječ i govori o Bosni i Hercegovini. Pahor, Tanja Fajon te svi slovenski i hrvatski političari "nagovarali su" Von der Leyen da dadne svoj doprinos. Nakon toga foruma na Bledu primijetilo se da gospođa Von der Leyen gura tu priču, odnosno podržava kandidacijski status Bosne i Hercegovine. Imamo mi dobrih prijatelja i partnera te u kontekstu europskih integracija imamo pozitivnu priču u kojoj su Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i druge države. Svi se oni trude i pokušavaju na najbolji način podržati stratus kandidata.
Večernji list: U kojoj je mjeri Europski pokret u BiH važna organizacija kad je riječ o naglašavanju tema koje se odnose na europske integracije?
- Europski pokret u BiH ograničen je od samog početka, a kada to kažem, mislim da smo osnovani u jednom malom gradu jer smo željeli da iz male sredina krene priča. Koncentracija događaja samo u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru nije dobra za BiH. Bosna i Hercegovina ne može biti uređena država dok se god samo u tri grada razgovara. Diljem BiH, odnosno lokalnih zajednica, mora se raširiti ideja europskih integracija, one moraju biti vlasništvo svih naših naroda i građana. U vrijeme gospodina Sulejmana Tihića imao sam političku potporu tog čovjeka. On je bio umjereni političar koji je bio iznenađen kada je čuo da nemamo podršku načelnika iz njegove stranke te je intervenirao. Inzistirao je da njegov mandat predsjednika SDA bude jednim dijelom okrenut i prema Europskom pokretu. Kazao mi je da sam vitalni nacionalni interes njegove stranke, ali i Bosne i Hercegovine u cjelini, dok je god on predsjednik i dok je živ. Nakon toga više nikada nismo imali takvu političku podršku, a da jesmo, siguran sam da bismo davno možda bili i članica EU. Europski pokret International sa sjedištem u Bruxellesu bio je osnivač Vijeća Europe, kao i inicijator stvaranja Europske unije. Treba navesti i kako je Robert Schuman, francuski ministar koji je i pokrenuo EU kakav danas imamo, bio predsjednik Europskog pokreta International idućih šest godina, Oliver Rehn, bivši povjerenik za proširenje, također je bio na dužnosti potpredsjednika Europskog pokreta Finske te je jednim velikim dijelom zaslužan za spas Unije u kriznom razdoblju. Ogroman je značaj europskih pokreta, postoji ukupno 40-ak država sa svojim nacionalnim odborima. Društvo Bosne i Hercegovine apsolutno je zakazalo prema Europskom pokretu i meni, koji nisam imao nikakvu podršku na početku rada Udruge, možda djelomično i zbog svojega imena i nacije.
Danas Europski pokret u BiH ima podršku nekoliko županija, lokalnih partnerskih zajednica, koji su ujedno i glavni nositelji europskog puta prema članstvu u EU, a kako se ide prema entitetima i državi, sve je manje iskrenosti na putu prema Bruxellesu.