Nedjeljni izbori za Europski parlament, uz zemlje članice Europske unije, bit će značajni i za jugoistok Europe čije su aspiracije povezane s članstvom u ovoj Uniji, a to se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu koja nije u stanju riješiti svoje unutarnje prijepore bez potpore izvana, piše Večernji list BiH.
Bilo je zamišljeno da u postupnom prilagođavanju Bosne i Hercegovine i njezinu uključenju u europsku zajednicu značajniju ulogu ima Ured posebnog europskog predstavnika, koji je i voditelj Izaslanstva EU-a u BiH. No, to se zbog stalnih unutarnjih podjela, ali i vanjskih utjecaja, nije ostvarilo.
HDZ-ovo biračko tijelo
Upravo je zbog toga važno da se glas iz Bosne i Hercegovine čuje u europskim institucijama. Na listama je nekoliko zastupnika podrijetlom iz BiH, ne samo u Hrvatskoj nego i u Nizozemskoj, dok pak Jasenko Selimović, koji je proteklih pet godina bio u Parlamentu kao predstavnik iz Švedske, nije se uspio ponovno naći na listama.
U Hrvatskoj je nositeljica liste Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić, podrijetlom iz BiH, dok je na listi kod Neovisnih za Hrvatsku i HSP, uz Brunu Esih, i general Željko Glasnović te još nekoliko dužnosnika. Prema posljednjim istraživanjima, ove dvije stranke nemaju izgleda preskočiti magični prag i dobiti svoje zastupnike u Europskome parlamentu. Na HDZ-ovoj, pak, listi na četvrtoj poziciji nalazi se dosadašnja zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko i ona jedina ima izvjesne izglede ući u Parlament. Naime, ona se nalazi na četvrtoj poziciji liste te bi jedino njezin ponovni mandat mogli ostvariti nižeplasirani ako zbog sustava otvorenih listi i preferencija prikupe više desetaka tisuća glasova, što je malo vjerojatno.
Prema rezultatima nekoliko istraživanja, HDZ ima sigurnih pet te moguće čak i šesti mandat od 12 ukupno koliko ih se u Hrvatskoj bira u Europski parlament. Također, prema preferencijama, HDZ-ovi birači ipak biraju listu stranke, a ne pojedinačne kandidate. Hrvatski državljani u BiH bit će u prigodi ponovno birati svog izaslanika u Europski parlament.
U dosadašnjem radu Zovko je sudjelovala u donošenju nekoliko rezolucija u kojima su federalizam i legitimno političko predstavljanje bili ključni dio ovih dokumenata. Posebno je važna njezina uloga bila oko predstavljanja problema BiH koja je rastrgana između unitarizma bošnjačke strane i separatizma srpske. Kako bilo, hrvatskim građanima u BiH nije svejedno koliko će birača izaći na nedjeljne izbore te je važno pokazati kako im je europska budućnost jedan od najvažnijih političkih ciljeva. Na posljednjim izborima 2015. u BiH je izašlo tek 2700 birača, od čega je HDZ-ovu koaliciju poduprlo njih 85 posto. Zabunu su u najvećoj mjeri unijele odredbe o registriranju za izbore.
Registracija na dan izbora
Osim tek državljana RH koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a koji se nisu registrirali da će glasovati u BiH, svi drugi mogu glasovati na jednome od biračkih mjesta. Kako su jučer potvrdili iz Veleposlanstva RH u Sarajevu, glasovat će se na 41 biračkome mjestu raspoređenom u šest gradova gdje su sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u BiH, a to je Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Tuzla, Livno i Vitez. Pa ipak, i na dan izbora brzu prijavu bit će moguće napraviti na mjestima na kojima će se i glasovati. Radi se o ukupno 41 biračkome mjestu koje će biti smješteno u osnovnim i srednjim školama. •