Naim Logić, prvi državljanin BiH osvajač svih sedam najviših vrhova na sedam kontinenata

Everest je poseban, svi su ispod vas, nema dalje. A Antarktika? Ta vam tišina 'zvoni' u ušima

Everest je poseban, svi su ispod vas, nema dalje. A Antarktika? Ta vam tišina 'zvoni' u ušima
09.09.2023.
u 16:54
Pogledaj originalni članak

Naim Logić, Sarajlija s adresom u Americi, doktor elektrotehničkih znanosti i alpinist, prvi državljanin BiH koji je osvojio svih sedam najviših vrhova na sedam kontinenata svijeta (Izazov sedam vrhova), u Livnu je, uz predstavljanje svoje knjige "Svih sedam", podijelio iskustva sa zaljubljenicima u prirodu i planinarenje, piše Večernji list BiH.

Opasnosti, običaji...

Na svoje putovanje po najvišim svjetskim vrhovima krenuo je 2005., a za cijeli izazov trebalo mu je devet godina i 11 dana. Posljednji je bio najviši vrh ledenog kontinenta - Antarktike. Nadahnuto je pričao o svim usponima, prilikama i neprilikama, opasnostima, ljepoti, domicilnom stanovništvu i običajima, no uspon na najviši vrh Antarktike posebno mu se urezao u sjećanje.

- Na tom je kontinentu svega dva posto kopna, na onom malom rogu prema Južnoj Americi, a kontinent je značajan, veći od Europe i dva puta veći od Australije, sve je - 98 posto led i snijeg, doslovno nema života. I taj osjećaj je poseban. Jedno je priča i čitanje o tim detaljima, ali kad ste tamo, vi to osjetite. Pogotovo kad nema vjetra, kad je ona tišina koja vam smeta u ušima. Počne vam smetati ta tišina, apsolutna tišina, to je nešto posebno, to treba doživjeti - zaključuje Logić.

Budući da i sami planinarimo, svjesni smo da na pitanje "Što je to što toliko privlači ljude na hod i osvajanje najviših planinskih vrhova", vjerojatno nitko ne može dati cjelovit odgovor, pa ni naš sugovornik koji je stajao na svih sedam krovova svijeta.

- A čujte, izazov je u ljudskoj prirodi, kod mene i osobito naglašena radoznalost. Većinu zahtjevnih uspona bez tečaja alpinizma ne možete proći, a ambijent kad ste gore, to je nešto posebno. Osobito na Everestu, imate potpuno poseban osjećaj, svi su ispod vas, ništa nema iznad, nema se dalje penjati, to je kao da ste u stratosferi. Potpuno druga atmosfera, pogotovo sam pristup, kreće se po noći, u devet sati navečer i, naravno, dočekate zoru. Taj proces rađanja novog dana, promjene boja neba, to nikad neću zaboraviti - pokušava što cjelovitije objasniti naš sugovornik, ali govori i kako mu je put do vrha ono što najviše pamti.

Za podvig "Svih sedam" trebalo je i vremena i materijalnih sredstava, ali i potpore obitelji. A njegova životna suputnica Mirjana iz Međugorja najveća mu je potpora. Zajedno su više od 50 godina, još iz sarajevske Srednje tehničke škole. Pitamo Mirjanu je li se i ona, uz Naima, zaljubila u planine.

- Da, to je činjenica, ali zaljubiti se u njega nije mi bilo teško. Bio je tako intelektualno impresivan da me je odmah privukao - govori nam Mirjana uz osmijeh.

Posebnom druženju sa supružnicima Logić nazočio je veliki broj ljubitelja prirode, među kojima i oni sa zavidnim postignućima. Tu svakako treba izdvojiti Jelenu Bobetić, predsjednicu PD "Cincar" Livno, prvu ženu u BiH koja je ispunila izazov 2000 +, osvojila svih 78 planinskih vrhova viših od 2000 m/nv, a potom prešla i na one europske. Najviši vrh na kojem je bila je Gran Paradiso (4061 m/nv). A Marino Vidović, planinar, gorski spašavatelj i speleolog, čovjek koji je zaslužan za dolazak Naima Logića u Livno, napomenuo je kako je planinarenje u posljednje vrijeme dosta aktivno. - Dosta smo hodali i napredovali, a u posljednje vrijeme od vrhova ću spomenuti one od Kavkaza, Južne Amerike do Alpa. Stoga možemo reći da i u našem malom gradu imamo intenzivan zamah u razvoju planinarstva - kazao je Vidović.

Fizički i duhovni rast

Nakon cjelovečernjeg druženja, zaključujemo da je planinarenje otklon od užurbanog načina života, da je to druženje, spajanje fizičkog i duhovnog rasta, energija koja vam daje snagu vratiti se svakodnevici i ispunjavanju, ponekad i teških zadataka. A planine... Planine su pitka voda, one su kisik, dom mnogim ugroženim životinjskim i biljnim vrstama i zbog toga ih moramo poštovati i čuvati za buduće generacije.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.