Na europskim cestama godišnje u prometnim nesrećama pogine oko 20.400 osoba, a Hrvatska je među zemljama s najviše poginulih na milijun stanovnika. U 2022. godini u EU-u je bilo u prosjeku 46 poginulih na milijun stanovnika. U Hrvatskoj je bila 71 poginula osoba na milijun stanovnika. Najopasnije su ceste u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje je bilo 86 odnosno 82 poginule osobe na milijun stanovnika.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, situacija s brojem poginulih lošija je nego u Hrvatskoj te se bilježi značajno veći broj poginulih od prosjeka zemalja EU-a. Tijekom navedene godine, prema podacima BiHAMK-a, na prometnicama u Bosni i Hercegovini poginule su ukupno 222 osobe, dok je 10.258 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne ozljede.
Podaci za zabrinutost
Budući da procjene demografa pokazuju kako je 2022. godine Bosna i Hercegovina imala 2,9 milijuna stanovnika, što znači da je na milijun stanovnika u ovoj zemlji tijekom 2022. godine živote u prometnim nesrećama izgubilo 76,5 osoba. Broj poginulih je tijekom prošle godine bio još i viši. - U skladu s prikupljenim statističkim podacima, od nadležnih institucija (FUP, županijski MUP-ovi, MUP RS-a i MUP Distrikta Brčko), na bosanskohercegovačkim cestama u protekloj, 2023. godini dogodilo se ukupno 35.148 prometnih nesreća, od kojih je zabilježeno 7665 prometnih nesreća s poginulim i ozlijeđenim osobama te 27.488 prometnih nesreća s materijalnom štetom. U prometnim nesrećama u BiH život je izgubilo 255 osoba, dok su 10.944 zadobile teže ili lakše tjelesne ozljede - navodi se u informaciji o prometnim nesrećama, njihovim uzrocima i posljedicama u BiH u 2023. godini, koju je izradio BiHAMK. Dakle, tijekom prošle godine na milijun stanovnika u BiH u prometnim je nesrećama poginulo 87,9 osoba.
Od ukupnog broja poginulih, njih 135 živote je izgubilo na prometnicama u Federaciji BiH, što znači da je broj poginulih u ovom entitetu u odnosu na 2023. godinu povećan za 19 osoba i predstavlja 52,95% od ukupnog broja poginulih u prometnim nesrećama u Bosni i Hercegovini. U Distriktu Brčko tijekom protekle godine poginulo je 11 osoba, odnosno 4,31% od ukupnog broja. Broj poginulih osoba u prometnim nesrećama u Republici Srpskoj u odnosu na 2022. godinu povećan je za 9 osoba, što znači 109 poginulih osoba u 2023. godini, a što predstavlja 42,74% od ukupnog broja poginulih u prometnim nesrećama u BiH. U istom BiHAMK-ovu dokumentu navodi se kako je tijekom protekle, 2023. godine registrirano 3827 nesreća više u odnosu na 2022. godinu, što, izraženo u postocima, prikazuje povećanje ukupnog broja prometnih nesreća za 10,89%.
Broj prometnih nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama povećan je za 435 prometnih nesreća ili 5,68%. Kada su u pitanju prometne nesreće s materijalnom štetom, u protekloj godini registrirano je 3397 nesreća više u odnosu na 2022. godinu, odnosno 12,36%. - Prema navedenim podacima, možemo zaključiti da se na području BiH dnevno tijekom 2023. godine događalo u prosjeku nešto više od 96 prometnih nesreća, od toga 21 nesreća s poginulim/ozlijeđenim osobama.
Razlozi nesreća
Najveći broj prometnih nesreća na području Federacije BiH u 2023. godini dogodio se na području Sarajevske županije, s udjelom od oko 41,83%, zatim slijede Tuzlanska županija s udjelom od oko 12,57%, Zeničko-dobojska s udjelom od 11,85%, Unsko-sanska s udjelom od 10,41%, Hercegovačko-neretvanska s udjelom od 8,04%, zatim Srednjobosanska županija sa 7,60% - stoji u BiHAMK-ovoj informaciji.
Povećanje ukupnog broja prometnih nesreća u BiH u protekloj, 2023. godini dovelo je i do povećanja posljedica: broj lakše ozlijeđenih povećan je za 545 osoba, tj. za oko 5,89%, broj teže ozlijeđenih povećan je za 141 osobu, odnosno za 8,32%, dok je broj poginulih u prometnim nesrećama na bosanskohercegovačkim cestama veći za 33 osobe, odnosno za 12,94%. Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cestama jedan je od najčešćih uzročnika izazivanja prometnih nesreća.
Uz navedeno, veliki broj prometnih nesreća posljedica je i nastaje pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, kao posljedica radnji vozilom u prometu, upotrebe mobilnih telefona u vožnji te nepropisnog pretjecanja, zaključili su iz BiHAMK-a.