Zastupnički dom Parlamenta BiH razmatrao je danas principe Prijedloga zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač zastupnik Denis Bećirović. Bećirović je kazao da je bit predloženog zakona da se ograniči pasivno biračko pravo za pravosnažno presuđeni ratni zločin.
Dodao je da ovaj prijedlog zakona predviđa da ni jedna osoba koja je izdržala kaznu zatvora koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju ili državni sud, entitetski sudovi, sud Brčko Distrikta, ili neki drugi sud, da takva osoba ne može biti kandidat niti imenovana na izbornu ni neku drugu javnu funkciju.
Podsjetio je da nije riječ o aktivnom biračkom pravu, već o pasivnom biračkom pravu.
Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto je kazala da je odredba koja je predložena ovim zakonom neprihvatljiva, odnosno potpuno suprotna članku 9. Ustava.
- Molim i pozivam sve, posebno nas koji smo se obvezali na poštivanje Ustava BiH pred ovim domom da imamo ove stvari u vidu i da se u skladu s tim ponašamo - kazala je Krišto.
Bećirović je kazao da, bez obzira na odredbe Ustava, ne samo na član 9. već i na član 2. koji govori o ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama po svim konvencijama koje su sastavni dio našeg Ustava, misli da ipak za njih treba da je autoritet Venecijanska komisija.
Citirajući ono što je usvojila Venecijanska komisija i Parlamentarna skupština Vijeća Europe, naveo je da je vrlo jasno, između ostalog, razriješeno i pitanje oduzimanja prava da se bira i bude biran.
- U obrazloženju Venecijanske komisije stoji da se „mogu utvrditi odredbe kojima se uskraćuju politička prava. Takve odredbe moraju biti predviđene zakonom ili one mogu biti prouzročene ozbiljnom krivičnom odgovornošću - naveo je Bećirović.
Zastupnik Hazim Rančić je kazao da postoje međunarodno utvrđeni prihvatljivi standardi ograničenja aktivnog i pasivnog biračkog prava.
- Ukoliko bi mi usvojili ovaj zakon, on ne bi bio protuustavan. Radi se o zakonom ograničavanju ovih prava u jednoj razumnoj mjeri - smatra Rančić.
Zastupnik Nikola Lovrinović je kazao da ne mogu oni dovesti parlament „da bude sudac“.
- Takvu vrstu zabrane čovjeku može samo izreći sud. Ako je čovjek slobodan građanin i ako je 'odležao' ono što je dobio presudom i ako uživa ljudska prava, ne možete kršenjem jednog prava učiniti pravdu nekima drugima kojima su već ta prava oduzeta - smatra Lovrinović.
Kazao je da će podržati mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva koja nije prihvatila da je prijedlog zakona usklađen s Ustavom i pravnim sustavom BiH.
Zastupnik Jasmin Emrić je kazao da podržava predloženu dopunu Izbornog zakona BiH, kako bi spriječili situacije koje se već događaju da osuđeni ratni zločinci budu kandidati i, što je najgore, budu izabrani na vrlo važne funkcije u ovoj državi.
- Navest ću primjer općine Velika Kladuša, gdje je osuđeni ratni zločinac Fikter Abdić, koji je naredio, planirao i organizirao formiranje logora i sabirnih centara na području općine Velika Kladuša u cilju zatvaranja građana civila, gdje se prema njima nečovječno postupalo, bio kandidati i što je najtragičnije izabran za načelnika Općine Velika Kladuša - kazao je Emrić.