Ljudsko tijelo se fantastično prilagođava hladnom vremenu, i to na nekoliko načina. Jedan od njih je curenje nosa, ili kako bi liječnici to stručno opisali - hladnoćom inducirani rinitis. Ova pojava poznata je i kao 'skijaški nos' jer posebno utječe na pojedince koji se bave zimskim sportovima.
Procjenjuju da kod oko 90 posto ljudi nos curi kada izađu na hladnoću. To je zapravo način kako tijelo štiti pluća od smrzavanja. Živci unutar nosa osjećaju hladan zrak pa potiči zagrijavanje krvotoka i navalu sluzi koja pretvara hladan udahnuti zrak u vlažnu paru. Kada dođe do kraja našeg nosa, zrak je zagrijan već na 26 stupnjeva, tako da se plućne stanice ne smrznu, piše 24sata.hr.
Istraživanja pokazuju da naš nos može proizvesti do 400 ml sluzi na dan u uvjetima smrzavanja. To je obično previše, no naša priroda se brine da smo sigurni. Rezultat svega je neugodno kapanje iz nosa. Dekongestivni lijekovi (kapi za nos) mogu to zaustaviti, ali tada zaustavljaju ovu korisnu tjelesnu funkciju. Bolji izbor je dobro se opskrbiti maramicama.
Usne su ispucale
Drugi način reakcije tijela na hladnoću su ispucale usne. Naime, kada je izloženo hladnoći, ono pokušava prekriti se što bolje gustim zaštitnim slojem naziva - stratum corneum. Taj se sloj sastoji od mrtvih stanica kože koje čine čvrstu barijeru između donjih slojeva kože i okoliša. To je razlog zašto usne postaju suhe i ispucale kada je hladno. Osim toga, kada je hladno i vjetrovito, ljudi imaju potrebu usne liznuti jer su suhe, a to na njima ostavlja enzime koji taj zaštitni pokrov razgrađuju i one pucaju.
Dermatolozi Mayo klinike savjetuju korištenje balzama bez boja i mirisa. I svakako ne ližite usne prije nanošenja balzama jer će to samo 'zaključati' enzime koji rastvaraju zaštitni pokrov na njima prenosi Daily Mail.
Oči pojačano suze
I suzne oči su nešto tipično za izloženost tijela hladnoći, posebno hladnom vjetru. Oči postaju mutne i suzne. I to je jedan od mehanizama zaštite, u ovom slučaju radi se o zaštiti očiju od isušivanja i bolne suhoće.
Na temperaturi smrzavanja, uljna tvar - meibum - zadužena za stvaranje zaštitnog vlažnog filma na očima postaje previše gusta zbog hladnoće. To rezultira time da oči nisu dovoljno podmazane pa postaju bolne. Kako bi se to reguliralo, suzni kanali pojačano rade i tako štite oči.
Moramo češće na zahod
Pojačano mokrenje je, također, sasvim normalna pojava. Istraživači sa Helsinškog sveučilišta su zamolili grupu muškaraca da izađu na hladno vrijeme i njihova potreba za uriniranjem se udvostručila, a liječnici to nazivaju - hladnoćom induciranom diurezom. Međutim, nakon sat vremena njihova tijela su se prilagodila na hladnoću i taj poriv za učestalim mokrenjem je nestao.
Iako nemaju točno objašnjenje, stručnjaci kažu da se krvne žile stisnu na hladnoći kako bi se toplina u unutrašnjosti tijela zadržala, a to pak povisuje krvni tlak, a tada bubrezi pokušavaju izbacivanjem tekućine taj tlak smanjiti.
Raspoloženje se mijenja
Dolaskom hladnijih dana mnogi ljudi postaju tmurnijeg raspoloženja i manje su društveni. Psiholozi sa Sveučilišta Yale otkrili su da ljudi tijekom igranja igara u kojima je potrebna suradnja, imaju više povjerenja u suigrače kada je toplo, više nego kada im je hladno. Skeniranje njihovih mozgova pomoglo je u razumijevanju toga.
Dr. Tristen Inagaki, psihološki istraživač na Sveučilištu u Pittsburghu, smjestio je volontere pod MRI skener dok su u isto vrijeme čitali nježna pisma puna ljubavi od prijatelja i obitelji ili držali tople paketiće u rukama. U oba slučaja došlo je do reakcije u jednaka dva dijela mozga - onom povezanom s uživanjem u pozitivnim emocijama i dijelom odgovornim za osjećaj povjerenja, privrženosti i nagrađivanja.
Stručnjaci kažu da ljudi još od najranijih dana povezuju toplinu s osjećajem udobnosti i sigurnosti dok hladnoću doživljavaju kao prijetnju svojem životu. Znanstvenici su shvatili da usamljeni ljudi češće uživaju u vrućim kupkama i tuširanju vrućom vodom, više nego je normalno.
Potreba za prejedanjem
Liječnik Andrew Higginson i stručnjak za životinjsko ponašanje na Sveučilištu u Exeteru, kaže da nas hladna zimska klima podsvjesno počinje pozivati na prejedanje. On je uvjeren kako postoji evolucijsko objašnjenje za to, a sve se svodi na preživljavanje.
Pohranjivanje masnoća je osiguranje od rizika nemogućnosti pronalaska hrane tijekom dugih zimskih mjeseci. Zato, želite li održati liniju vitkom, pojačajte grijanje u kući. Prema jednom istraživanju, ljudi kod kojih je više od 23 stupnjeva imaju prosječno niži indeks tjelesne mase od ljudi kojima je u domu manje od 19.