Iako se čupkanje pojedinačnih sijedih vlasi koje povremeno zamijetite u kosi može činiti kao dobra ideja, stručnjaci kažu da je to posve pogrešno i može voditi do ozbiljnih nepopravljivih posljedica.
Frizerka Jennifer Korab vlasnica je salona Renaissance u Hillsboroughu u New Jerseyu. Ističe da čupanjem vlasi oštećujemo folikul dlake.
- Čupanje pojedinačnih vlasi može uzrokovati veliku štetu folikulima dlake, a to može dovesti do infekcije ili čak ćelavih mrlja na vlasištu. Možda činite više štete nego koristi - upozorila je Korab, piše 24sata.hr.
Njezin kolega Michael Van Clarke, osnivač 3 More Inches Haircare, kaže da čupanje sijedih može utjecati i na ostale vlasi.
- Čupanje jedne sijede vlasi uzrokuje da nekoliko drugih iskoči umjesto nje. S vremenom kosa prosječnog pojedinca postaje sve tanja, čak i bez čupanja vlasi. Kao rezultat toga, ljudi koji čupaju kosu ubrzat će brzinu prorjeđivanja kose. Ako vam čupanje postane navika kada imate manje od jedan posto sijedih, za nekoliko godina ćete imati manje kose jer će vam tada 10 posto vlasi posijediti - ističe Van Clarke.
Sijede vlasi nastaju zbog toga što folikul ne proizvodi melanin, a time i boju. Riječ je o prirodnom procesu uzrokovanom starenjem, a ponekad i stresom. Upravo su to tijekom 2020. godine dokazala i znanstvena istraživanja. Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia također su otkrili da se proces može obrnuti u kosi koja je tek nedavno posijedjela zbog stresa. Jednostavnije rečeno, smanjenje stresa moglo bi spriječiti stvaranje sijedih, smatraju znanstvenici i nadaju se da bi mogli razviti lijekove koji bi dodatno spriječili neželjeni proces.
Studija je pokazala da se dlake s cijelog vlasišta mogu iz sijedih vratiti u one s bojom, pa čaki kad je riječ o bradi i stidnim dlakama.
Metaboličke i mitohondrijske promjene
U studiji iz 2020. koja je otkrila da se može poništiti proces koji vodi do sijedih, znanstvenici sa Sveučilišta Columbia otkrili su da su u tome ključni proteini. Proučavali su vlasi kose na isti način na koji proučavaju godove. Na taj način mogli su ustanoviti koji se sve proteini nalaze u vlasima, a osobito u kojim dijelovima vlasi.
Zatim su usporedili sijede dijelove s dijelovima u boji kako bi vidjeli razliku.
- Analizom proteina utvrdili smo da je pojava sijedih obilježena pojačanom regulacijom proteina povezanih s energetskim metabolizmom, mitohondrijima i antioksidativnom obranom - objasnili su autori istraživanja.
Ta regulacija može biti potaknuta povećanom razinom stresa. Boju dlakama daje melanin u posebnim stanicama. Melanin je ista kemikalija koja koži daje različite tonove, pa ljudi s više melanina imaju tamniju kožu. Isto vrijedi i za kosu.
Melanin se transportira uz pomoć stanica kose trihocita, preko drugih stanica posebno dizajniranih za proizvodnju melanina, a riječ je o melanocitima u vlasištu. Znanstvenici su od 14 volontera prikupili gotovo 400 vlasi i podijelili ih u tri kategorije, prenosi Daily Mail.
U prvoj su bile one sa konstantnom gustoćom melanina i bile su tamne. U drugoj grupi su bile sijede vlasi bez melanina, a u trećoj one koje su u početku bile tamne dlake koje su posijedile tijekom jednog ciklusa rasta folikula dlake i nazvali su ih prijelazna kosa.
Analiza visoke rezolucije pod elektronskim mikroskopom otkrila je da sijede dlake gotovo i nemaju melanosome. Brza pojava sijedih povezana je s gubitkom melanosoma. Analiza je pokazala da jedna vlas može proći kroz faze gubitka boje, ali to se može poništiti za samo tri dana. Proces fluktuira ovisno o fizičkom stanju pojedinca, uključujući razinu stresa, otkrili su autori navodeći kako je riječ o pojavi kod vlasi koje su uzeli sa cijelog tjemena, a također je vidljiv u stidnim dlakama i dlakama brade.
- Postojanje sijedih koje prolaze kroz repigmentaciju prema dobi, spolu, etnicitetu i tjelesnim regijama dokumentira reverzibilnost sijeđenja kose kao općeg fenomena koji nije ograničen samo na vlasište - objasnili su u istraživanju.
Znanstvenici vjeruju da korijen problema pojave sijedih dolazi od promjena metaboličkih putova koji stvaraju proteine u tijelu. Na ove putove uvelike utječu hormoni koji se proizvode kada je netko pod stresom, pa otklanjanje stresa može poništiti proces. Opsežno istraživanje objavljeno je na internetu kao predtisak i trenutačno u fazi recenzije za objavljivanje u stručnom časopisu detaljno je opisalo kako vlasi sijede.
Znanstvenici volonterima čupali vlasi s glave i stvorili novu tehniku snimanja koja otkriva pigment u cijeloj vlasi, od baze do vrha. Njihova nova metoda analize slična je proučavanju godova drveća, gdje je dio povezan s određenim vremenskim razdobljem, objasnili su znanstvenici. Za drveće, godina je u korelaciji s prstenom rasta. Kosa pak svaki mjesec raste za jedan centimetar.
- Koristeći ovu metodologiju, sličnu dendrokronologiji gdje godovi stabala predstavljaju protekle godine, duljina kose odražava vrijeme, a kosa se promatra kao fizička vremenska ljestvica čije je područje u blizini vlasišta nedavno proizveo folikul dlake, a vrh predstavlja tjedne do mjesece u prošlosti, ovisno o duljini vlasi - pišu autori studije.
Procjenjivali su količinu melanina koji kosi daje boju, te proteina prisutnih u različitim dijelovima vlasi. Očekivali su vidjeti kako vlasi sijede pri dnu. Znanstvenici vjeruju da korijen problema sijeđenja dolazi od promjena metaboličkih putova koji stvaraju proteine u tijelu.
Na ove putove uvelike utječu hormoni koji se proizvode kada je osoba pod stresom, pa otklanjanje stresa može poništiti proces.
Opsežno istraživanje objavljeno na internetu kao predtisak i trenutno u fazi recenzije za objavljivanje u časopisu detaljno je opisalo kako vlasi sijede.
Znanstvenici su voljnim volonterima čupali vlasi s glave i stvorili novu tehniku snimanja koja otkriva pigment u cijeloj vlasi, od baze do vrha.
Njihova nova metoda analize slična je proučavanju godova drveća, gdje je dio povezan s određenim vremenskim razdobljem, kažu znanstvenici.
Za drveće, godina je u korelaciji s drugim prstenom rasta. U kosi svaki mjesec raste jedan centimetar.
'Koristeći ovu metodologiju, sličnu dendrokronologiji gdje godovi stabala predstavljaju protekle godine, duljina kose odražava vrijeme, a stabljika kose se promatra kao fizička vremenska ljestvica čije je područje u blizini vlasišta nedavno proizveo folikul dlake, a gdje je kosa vrh predstavlja tjedne do mjesece u prošlosti, ovisno o duljini stabljike kose', pišu istraživači u svojoj studiji.
Istraživači su procjenjivali količinu melanina - koji kosi daje boju - i koji su proteini prisutni u različitim dijelovima vlasi. Očekivali su pojavu sijedih pri dnu kod korijena, a ne pri vrhu vlasi. Međutim, kada su uzeli gotovo 400 vlasi 14 sudionika studije, otkrili su suprotno. Neke su dlake bile sijede pri vrhu, ali obojene pri dnu.
To, objašnjavaju znanstvenici, znači da je kosa posijedila, a potom je neobjašnjivo prestala sijediti i vratila je u normalnu boju. Koristeći stopu rasta kose, mogli su točno pratiti u kojem trenutku su pojedincima posijedili vrhovi kose.