U parlamentarnoj proceduri Federacije je akt čiji je službeni naziv "Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti", a odnosi se i na zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju, pa i onu u radnoj sredini. Među ostalim, najavljuje kazne za odgovorne osobe koje u njihovim sredinama ne dopuštaju prijavljivanje nepravilnosti, ali i za same prijavitelje ako svjesno podnose lažnu prijavu. Predloženi zakon zabranjuje osvetu čak i ako se pokaže da navodi iz prijave nisu točni, iako je prijavitelj bio uvjeren da jesu. Ni jedan, pa ni ovaj zakon u Federaciji BiH ne može stupiti na snagu bez većinske podrške oba doma federalnog Parlamenta, pa je u fazi nacrta predložen za dnevni red sjednice Doma naroda sazvane za 14. studenoga, dok je u Zastupničkom domu već odobren na sjednici održanoj prošloga mjeseca.
Predlagač je federalna Vlada i kao jedan od razloga navodi da je ova materija ostala neuređena jedino u Federaciji BiH, dok su zakoni o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju na snazi na razini države Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH.
- Ovim zakonom osigurava se učinkovit sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava prijavitelja i drugih osoba koje u skladu s ovim zakonom uživaju zaštitu koja bi mogla biti u vezi s prijavom nepravilnosti kojima se povređuje javni interes, uključujući i prijavu nepravilnosti koja se odnosi na poduzimanje koruptivnih radnji, kršenje ljudskih prava, kao i zloupotrebu službenih ovlasti ili službenog položaja - navela je Vlada.
Prijava podrazumijeva pisanu ili usmenu obavijest koja sadrži podatke o nepravilnostima, odnosno informacije o saznanjima i okolnostima na osnovi kojih prijavitelj ima razumno uvjerenje da je nepravilnost pokušana, izvršena ili da je u tijeku. Prema Vladinu obrazloženju, termin "razumno uvjerenje" ovdje se odnosi na situaciju kad prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati u istinitost prijavljenih informacija.