Oporavak domaćeg gospodarstva ilustrativan je u nizu primjera, a jedan od njih predstavljaju i iznosi prikupljenih poreza u Federaciji koji su, pokazuju podaci, veći u odnosu na prošlu godinu za više od 10 posto.
Tako je Porezna uprava Federacije potvrdila da su porezni obveznici u razdoblju od siječnja do srpnja uplatili 3.200,837.050 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. godine više za 294,685.750 KM ili 10,14%, piše Večernji list BiH.
Struktura prihoda
Kada je riječ o strukturi prikupljenih sredstava, najveći iznos čine doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 2.199,462.132 KM.
U strukturi doprinosa za razdoblje od siječnja do srpnja 2021. godine naplaćeni su doprinosi za MIO u iznosu od 1.231,348.321 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu od 866,976.837 KM te doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu od 101,136.974 KM. U kontekstu izravnih poreza na prvom mjestu nalaze se pristojbe i naknade koje su naplaćene u iznosu od 400,189.333 KM. Slijede prihodi od poreza na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba, a koji su naplaćeni u iznosu od 266,133.779 KM. Treći najveći iznos čine porezi na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit, a koji su naplaćeni u iznosu od 236,804.665 KM. Od ostalih značajnijih izvora javnih prihoda treba uputiti na porez na promet nekretnina i prava koji je naplaćen u iznosu od 40,356.368 KM, kao i porez na imovinu, nasljeđe i dar, a od kojega je u javnu blagajnu prikupljena 24,799.301 KM.
Usporedno s porezima porastao je i broj fiskalnih uređaja u FBiH. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. srpnja 2021. na području Federacije BiH instalirana su ukupno 87.704 fiskalna uređaja posredstvom kojih je u srpnju 2021. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 4.143,301.251,45 KM.
U odnosu na 31. srpnja 2020., broj fiskalnih uređaja veći je za 3689, a evidentirani promet u srpnju 2021. godine veći je u odnosu na srpanj 2020. godine za 270,179.350,41 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. srpnja 2021. godine je Centar Sarajevo, na čijem su području instalirana 5753 fiskalna uređaja. Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. srpnja 2021. godine su Dobretići, na čijem su području instalirana 4 fiskalna uređaja.
Drugi pokazatelji
Rastu prihodi i od neizravnih poreza koji se prikupljaju na državnoj razini. Tako su prihodi od neizravnih poreza u sedam mjeseci 2021. iznosili 4 milijarde i 595 milijuna KM i veći su za 475 milijuna KM ili 11,52% u odnosu na isto razdoblje 2020., kada su iznosili 4 milijarde i 121 milijun KM. Iz Uprave za neizravno oporezivanje naglasili su tom prilikom kako potpuni oporavak prihoda od neizravnih poreza pokazuje i podatak da su prihodi u 2021. za 37 milijuna KM veći i od rekordno prikupljenih prihoda u 2019. Nakon što je UNO gospodarstvu vratio 836 milijuna KM povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u sedam mjeseci 2021., a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 759 milijuna KM. Navedeni podaci jasan su znak postupnog oporavka, ali i svojevrsne žilavosti bh. gospodarstva u ovom kriznom vremenu, konstantan rast prihoda od različitih poreza prati i rast obujma industrijske proizvodnje, i to u nizu segmenata, a raste i izvoz. Vanjskotrgovinska komora nedavno je iznijela pokazatelje za razdoblje od siječnja do lipnja, a iz kojih je vidljivo kako je izvoz iz BiH iznosio 6,7 mlrd. KM i veći je za 30,53% odnosno 1,55 mlrd. KM. Pritom nekoliko industrijskih sektora bilježi impresivne rezultate. Metalska industrija jedan je od njih, a usporedba podataka za prvih šest mjeseci ove u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine pokazuje kako je izvoz ove grane porastao za 45% te je iznosio 2,7 milijardi KM. Dobre pokazatelje bilježi i drvni sektor BiH koji je u prvom polugodištu ove godine ostvario suficit u robnoj razmjeni od 725,7 milijuna KM, a ukupan izvoz dosegnuo je 1,03 milijarde KM, što je više za 34% u odnosu na lani.
Optimizam koji proizlazi iz podataka trebao bi biti i osnova za snažniji nastavak reformskih procesa koji za cilj imaju poboljšanje ukupne poslovne klime. •