Ako bi se realizirali ciljevi iz projekta unaprjeđenja pronatalitetne politike i davanja poticaja roditeljima s troje i više djece, Federacija BiH mogla bi dobiti i novi zavod za planiranje obitelji. Osim zavoda na razini entiteta, trebala bi se osigurati optimalna rodiljska naknada za sve rodilje i pri tome ujednačiti rodiljske naknade za zaposlene i nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za ostvarivanje prava na rodiljsku naknadu, piše Večernji list BiH.
Država preuzima obveze
To podrazumijeva, kako pišu autori studije, “da država preuzme sve obveze koje su vezane uz trudnoću i rodiljski dopust koji su trenutačno na teretu poslodavaca, davanje olakšica poslodavcima koji imaju zaposlene majke s djecom do 16 godina, a posebice s djecom do sedam godina”. U takve aktivnosti ubraja se definiranje duljine minimalnoga obveznog rodiljskog dopusta, uvođenje fleksibilnosti u radnim odnosima (ugovore na određeno tretirati na isti način kao i ugovore na neodređeno vrijeme s pozicije prava na naknadu za vrijeme trudnoće, rodiljskog dopusta i odsutnosti s rada zbog njege djeteta te fleksibilnosti u radnom vremenu).
Uz to, kako naglašavaju autori, potrebno je na razini Federacije BiH donijeti integrirani strateški dokument za mlade, ali i definirati federalno ministarstvo koje će u svom nazivu sadržavati riječ “i mladi”.
- Nužno je raditi na periodičnoj obuci i stručnom usavršavanju o primjeni zakonodavstva i pružanju informacija korisnicima, uspostavi mehanizma za praćenje, evaluaciju i izvještavanje o stanju u oblasti zaštite obitelji s djecom te uspostaviti i održavati središnju bazu podataka o korisnicima u FBiH. Uspješna populacijska politika traži djelovanje u lokalnoj upravi uspostavom organizacije i tijela za obitelj, djecu, mlade, kao i izdvajanje sredstava iz proračuna za poticanja rađanja, zapošljavanja mladih i praćenje konkretnih indikatora kvalitetnijeg života različitih kategorija stanovništva - stoji u strategiji razvoja FBiH koja se odnosi na pitanje poticanja nataliteta i zaštite obitelji s djecom.
Teško nalaze posao
Podaci organizacije “South East European Youth Network” pokazali su kako na tisuće mladih ljudi koji završe stručno ili visoko obrazovanje u BiH ne mogu naći posao u struci, a mnogi drugi okreću se niskokvalitetnim poslovima u neformalnom gospodarstvu. Svaka četvrta mlada osoba ne završava srednju školu.
Manje od polovine svih zaposlenih osoba ispod 30 godina uspijeva naći posao u području u kojem je obrazovano, što dovodi do visoke stope migracije mladih iz zemlje. Stopa nezaposlenosti mladih u BiH je 63%, a to je jedna od najvećih u Europi.
Oko 170.000 mladih ispod 30 godina je nezaposleno, što je gotovo 31% svih registriranih nezaposlenih.
Samo 30,6% mladih aktivno je na tržištu rada, a stopa zaposlenosti među mladima je samo 14%, a što se tiče dugotrajne nezaposlenosti, više od 50% mladih koji su u potrazi za poslom nezaposleno je dulje od godinu dana. - Ovi indikatori pokazuju kako je velika većina mladih ljudi izložena riziku ekonomske i socijalne isključenosti, čak i marginalizacije.•