Bosna i Hercegovina je ušla u godinu koja bi trebala biti izborna, a da su dvije vlade još uvijek u takozvanom tehničkom mandatu. Zbog političkih nesuglasica Vlada FBiH i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije još uvijek crpe legitimitet i legalitet iz 2015. godine, kada su imenovane sukladno rezultatima izbora održanih u jesen 2014. godine, piše Večernji list BiH. Izborni i drugi zakoni koji reguliraju uspostavu i rad izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini ne poznaju institute "tehničkog mandata", kao ni prijevremenih izbora (osim za načelnike i gradonačelnike). To znači da bez obzira na provedene izbore, tijela izvršne vlasti, pa tako i federalna i županijske vlade ostaju u nepromijenjenom statusu sve dok se ne imenuju nove. Nikakvih zakonskih promjena u smislu njihovih prava i odgovornosti nema u odnosu na vlade imenovane nakon izbora 2018.
Kako funkcionira u praksi
Tako da "tehnički mandat" ostaje tek žargonski naziv za vlade koje nisu promijenjene nakon posljednjih izbora u BiH. Ovo čemu svjedočimo u ovom mandatu je kuriozitet čak i za bosanskohercegovačke političke standarde. Iako sa zakašnjenjem, vlade na svim razinama do sada su uglavnom bile imenovane u roku od šest mjeseci od provedbe izbora. Naravno, bilo je iznimki, ali nikada se nije dogodilo da jednom imenovana vlada opstane dva puna mandata. Ogromni su izgledi da će se upravo to dogoditi aktualnim vladama FBiH i HNŽ-a. Olakšavajuća okolnost svakako je činjenica da bi, prema ostvarenim izbornim rezultatima, stranke koje čine postojeće vlade vjerojatno bile i u sastavu novih. No, kadrovska struktura bi značajno bila drugačija, iako se špekuliralo da bi neki ministri, a možda i premijeri obnovili mandat i da su birane nove vlade. Pokazalo se to i u praksi jer su, barem u prve dvije godine tekućeg izbornog mandata, i Vlada FBiH i Vlada HNŽ-a imale odgovarajuću parlamentarnu potporu. Međutim, eskalacija političke krize, posebno u trokutu SDA - HDZ - SBB, dovela je i do problema u prohodnosti zakona i drugih Vladinih odluka u Parlamentu FBiH. Potvrđuje to i podatak da je ovo prva godina u koju smo ušli, otkako je ova Vlada stupila na dužnost, bez usvojenog entitetskog proračuna. Zaustavljene su i brojne ekonomske i socijalne reforme, što se vjerojatno ne bi dogodilo da je izabrana nova Vlada.
Prazna mjesta
Svemu treba dodati i to da je zbog imenovanja na novu dužnost Vlada FBiH prvo ostala bez ministrice obrazovanja i znanosti Elvire Dilberović, a zbog smrti, nažalost, i bez ministara za braniteljska pitanja i zdravstvo Salke Bukvarevića i Vjekoslava Mandića. Izostao je čak i dogovor o popuni ovih ispražnjenih ministarskih pozicija. Nije bez utjecaja na rad Vlade ni to što je ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara napustio SDA i priključio se formalno oporbenoj stranci Narod i pravda (NiP). Tu nije kraj apsurdnosti cijele situacije jer jedan broj aktivnih članova Vlade FBiH obnaša i dužnost zastupnika osvojenu na neposrednim izborima. To su Jelka Milićević, Aljoša Čampara, Josip Martić, Šemsudin Dedić, Edita Đapo, Edin Ramić i Zora Dujmović. Neki od njih, osim obveze u Vladi, imaju i po dva zastupnička mandata jer su iz županijskih parlamenata izabrani u federalni Dom naroda. Ovakva praksa ne postoji u zemljama okruženja i ovo je tek jedna od stvari po kojima je politički sustav u BiH specifičan. Zapravo, nema formalnih zapreka da i Vlada Federacije i Vlada HNŽ-a u istom sastavu nastave rad i nakon eventualnih izbora u jesen ove godine. Već su u pitanju najdugovječnije vlade, a to bi samo dodatno podiglo letvicu za sve buduće koje bi pokušale oboriti rekord u vladavini. U razgovoru s nekim od članova ovih vlada može se čuti kako ni oni nisu sretni zbog ovakve situacije jer su svoje političke ili profesionalne karijere planirali nastaviti drugdje. Osim toga, ističu da je rad u izvršnoj vlasti zahtjevan i da zahtijeva mnogo odricanja. Ostavke ne podnose svjesni da bi time samo produbili političku krizu u FBiH, ali i cijeloj državi.