Ako oba doma Parlamentarne skupštine izglasaju prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme blagdana u BiH, pripadnici četiriju religija katolici, pravoslavci, muslimani i židovi imat će po pet neradnih dana u godini, piše Večernji list BiH.
Neradni dani i blagdani
Novim zakonom, a po naputku Islamske zajednice u BiH, kao neradni dan za muslimanske vjernike prvi put u BiH proglašava se Hidžretska nova godina. Ovaj blagdan rođenja Muhameda ili Nova hidžertska godina slavi se po izbori svakog pojedinca vjernika. Kako piše u prijedlogu zakona, neradni dani u BiH za vrijeme blagdana za muslimanske vjernike su dva dana za vrijeme Ramazanskog bajrama, dva dana za Kurban-bajram i jedan dan po izboru vjernika povodom rođenja poslanika Muhameda ili Nove hidžretske godine. Za pripadnike katoličke vjere neradni su dani za vrijeme blagdana Bogojavljenje, Tijelovo, Uznesenje Blažene Djevice Marije - Velika Gospa, blagdan Svih Svetih i za vrijeme blagdana Božića. Pripadnici pravoslavne vjere dobivaju slobodan dan za vrijeme Božića, blagdana Svetog arhiđakona Stefana, Velikog petka, Vaskrsa i blagdana Duhovi. Pripadni židovske vjere imaju pravo na jedan neradni dan u vrijeme židovskih blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš hašana (Nova godina) i jedan dan za Jom kipur (Dan pomirenja). Pripadnici ostalih vjera u BiH imaju ovim prijedlogom zakona pravo na po pet dana u godini za potrebe obilježavanja blagdana. Ako neki od dana utvrđenih blagdana pada nedjeljom, neradnim se danom proglašava prvi idući radni dan.
Država i entiteti - razlike
Prema prijedlogu Vijeća ministara BiH, entitetske vlade i Distrikt Brčko moraju uskladiti s ovim zakonom svoje propise o blagdanima i neradnim danima kojima prema svojim potrebama, specifičnostima, mogu utvrditi i druge datume kao neradne dane, piše Večernji list BiH. Ovom odlukom otklonjena je jedna višegodišnja politička barijera jer će vlade Republike Srpske i Federacije BiH imati pravo, osim blagdana, imati i svoje praznike, kao što je Dan neovisnosti, jer teško će na državnoj razini u skorijem razdoblju postojati zajednički državni praznik za čitavu BiH. Razlozi za donošenje prijedloga zakona o neradnim danima u vrijeme blagdana u BiH, kako piše u obrazloženju Vijeća ministara BiH, je što od stupanja na snagu Ustava BiH na razini države nije donesen zakon o neradnim danima u vrijeme blagdana. Također, na razini Federacije BiH nema zakona o praznicima, na snazi je Zakon o praznicima bivše Jugoslavije iz 1973. godine. Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj na snazi je Zakon o praznicima Republike Srpske iz 2007. godine, a i Brčko Distrikt ima svoj takav zakon koji je donesen 2002. godine.