Planovi rada za ovu godinu koje su zatvori u Federaciji dostavili nadležnim institucijama otkrivaju kako su ove institucije znatno više od ustanova u kojima su zatvoreni ljudi koji su prekršili zakone ove zemlje, piše Večernji list BiH. Zatvori, kao što su onaj u Zenici ili Mostaru, imaju u svome sklopu i poljoprivredne jedinice na kojima se proizvode stotine tona voća i povrća, uzgajaju kokoši, tove junad, drže ovce, voćnjaci, plastenici. Podatak kako bi zatvor u Zenici ove godine trebao zaraditi nešto više od 35 tisuća maraka samo na prodaji jaja, pilića, tovu junadi i ovaca govori o količini posla koji zatvorenici obavljaju u ovoj zatvorskoj jedinici. Sve se obavlja na površini većoj od 80 hektara i ako zanemarimo činjenicu da se radi o dijelu zatvora, možemo reći kako se na ovoj lokaciji ispisuje jedna od pozitivnijih poljoprivrednih priča u državi. Samo se postavlja pitanje kako zatvor može poslovati s dobiti u ovoj djelatnosti, a veći dio domaćih poljoprivrednika ne može. I nije samo to pozitivno u ovoj priči. Pozitivno posluju i ugostiteljski objekti u sklopu gospodarske jedinice “Kozlovac” zeničkog zatvora. Njegov godišnji promet je procijenjen na 65.000 maraka, a ukupna dobit na kraju je oko 22.000 maraka.
Nabavljaju i alkohol
Iznenađujući je podatak da se u restoranu u sklopu zatvora na nabavu alkoholnih pića godišnje potroši 7000 maraka. Kad se sve zbroji, prihodi ovog zatvorskog gospodarstva iznose 287.069 maraka, dok su rashodi 271.938 KM. Zatvorenicima se isplate plaće u ukupnom iznosu od 40.000 KM. Sličan posao, ali u znatno manjoj količini radi se na ekonomiji Bare u Mostaru koja je u sklopu mostarskog zatvora. Na ovoj lokaciji nema kafića i restorana, ali se proizvode deseci tona krumpira, kupusa i drugih poljoprivrednih kultura, a zatvorenici uzgajaju i koke nesilice.
- Proizvodi s ekonomije namijenjeni su za potrebe kuhinje KPZ-a Mostar, za potrebe ostalih zavoda u FBiH te jedan dio za prodaju na slobodnom tržištu. Osim što se proizvodi prodaju, ovisno o raspoloživim količinama, oni se također doniraju ustanovama za socijalno ugrožene osobe poput javnih kuhinja, staračkih domova - navodi se u izvješću. Ranije su zatvori veći dio proizvoda prodavali na slobodnom tržištu, ali federalne vlasti prije nekoliko godina su to zabranile.
Novac u proračun
Zatvorima je ukinuta mogućnost raspolagati sredstvima koja dobiju iz ovih izvora, a umjesto toga ona se uplaćuju u federalni proračun. Znači, FBiH uzima čak i ono što zatvorenici zarade u ovome društvu. Umjesto da ova sredstva nestaju u bespućima federalnog proračuna, novac bi trebao biti iskorišten za širenje ovih programa jer samo na ovaj način se osuđenici mogu socijalizirati i naučiti vještinama od kojih mogu živjeti kada odsluže kaznu. Ali platformaška vlast je imala neka druga stajališta i otela sredstva zatvorima, a aktualna vlast se nije sjetila ispraviti tu nepravdu. Neslužbeno se doznaje kako će se od nove Vlade nakon listopadskih izbora tražiti da se pozabavi ovim pitanjem i uvede promjene koje će dodatno nagraditi sve one koji sudjeluju u ovoj proizvodnji i programima resocijalizacije zatvorenika u FBiH.