Fokusiranje na ulogu Hrvata je ključ uspjeha EU politike u BiH

Europski parlament je na plenarnom zasjedanju jučer usvojio izvještaj o napretku BiH prema EU-u. Izvještaj je usvojen s 468 glasova za i 80 protiv. Prema prijedlogu rezolucije, koju je u ime Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta podnijela njemačka zastupnica Doris Pack, izražava se duboka zabrinutost zbog toga što politički čelnici triju etničkih zajednica u BiH i dalje ne pokazuju zajedničku viziju na putu europskih integracija. - Potiču se političke skupine na svim razinama vlasti u državi da pojačaju suradnju i dijalog da bi prevladali postojeće nesuglasice, a radi postizanja napretka na putu reformi i poboljšanja života građana BiH, te poziva civilno društvo da se više angažira u naporima za reformu zemlje. Poziva se na napuštanje nacionalističke i etnocentrične retorike kojom se služi vodstvo triju konstitutivnih naroda u BiH i osuđuju sve vrste segregacije i diskriminacije u zemlji na vjerskoj ili etničkoj osnovi. Izražava se duboka zabrinutost što je zbog četverogodišnjih nesuglasica među političkim vođama Vijeće Europe prvobitno razmišljalo o ukidanju prava te države na zastupljenost u toj organizaciji ako prije izbora ne bude istinskog napretka u primjeni presude Europskog suda za ljudska prava i naglašava da će zakonitost izbora 2014. biti dovedena u pitanje ako se ne provede presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” protiv BiH, navedeno je u izvješću. Također se izražava zabrinutost zbog velike korupcije koja je prisutna na svim razinama javnog života i složenih veza između političkih i poslovnih aktera te medija, te poziva na ubrzanje provedbe strategije za borbu protiv korupcije i na pojačanje učinkovite istrage, progona i kažnjavanja slučajeva korupcije. EU vođe moraju pokazati više angažiranosti u BiH, kaže se u izvješću.

Stierovo izlaganje

O izvještaju o BiH raspravljano je i preksinoć u okviru zajedničke rasprave o izvještajima o napretku balkanskih zemalja na putu prema Europskoj uniji. - Sarajevski centralizam nije ništa bolji za BiH od onoga što je beogradski centralizam bio za bivšu Jugoslaviju - izjavio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ) tijekom preksinoćnje rasprave o BiH u Strasbourgu. I drugi hrvatski zastupnici iz HDZ-a, SDP-a i Hrvatskih laburista govorili su kritički o političkim elitama u BiH, koje i čitava rezolucija označava kao krivce za zaostajanje Bosne i Hercegovine na europskom putu, no Stier je bio najkritičniji. Kao i ranije na Odboru za vanjske poslove, i u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu detektirao je separatizam bosanskih Srba i unitarizam bošnjačkih stranaka kao glavne kočničare napretka BiH. - Glavni razlog stagnacije BiH je politička borba koja se vodi između separatističkih i centralistikih snaga koje se međusobno potenciraju i guraju zemlju sve dalje od Europe.

Kočničari budućnosti

Oni su glavni kočničari europske budućnosti BiH. U BiH su još prisutne one snage koje stalno prijete teritorijalnoj cjelovitosti zemlje i zato ova rezolucija šalje vrlo jasnu poruku da EU neće dozvoliti raspad BiH. Ali u BiH su i dalje snažne i unitarističke snage, koje očito nisu naučile lekciju od raspada Jugoslavije jer sarajevski centralizam nije ništa bolji za BiH od onoga što je beogradski centralizam bio za bivšu Jugoslaviju. Umjesto tih ekstremnih pozicija centralizma i separatizma upravo su federalna rješenja ta koja otvaraju europsku perspektivu BiH. To je glavna poruka ove rezolucije - rekao je Stier. U raspravi o izvješću sudjelovali su i Tonino Picula (SDP), Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti), Zdravka Bušić (HDZ) i Andrej Plenković (HDZ), koji je naglasio da provedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić - Finci” mora dovesti do ustavne reforme koja će učvrstiti i prava Hrvata kao konstitutivnog naroda. - Ključ uspjeha europske politike u BiH je fokusiranje na ulogu Hrvata, koji samo kao ravnopravan narod mogu pomoći političkoj koheziji i institucionalnoj funkcionalnosti zemlje, njezinom gospodarskom razvoju i pristupanju u EU - izjavio je Plenković. Nikola Vuljanić naglasio je da nije na Europskoj uniji da nađe rješenja za BiH, već da to trebaju učiniti sami građani BiH, no dodao je da bh. političke elite dosad nisu pokazale “ni volje ni sposobnosti”. Tonino Picula zaključio je da je BiH kronično blokirana zbog unutarnjopolitičke pat-pozicije “koja onemogućuje i neke konstitutivne narode da adekvatno biraju svoje predstavnike”. U svome je govoru pozvao službeno Sarajevo da prihvati načelo zadržavanja tradicionalne trgovine s Hrvatskom koja je postojala u okviru CEFTA-e a trebala bi biti nastavljena i nakon što je Hrvatska ušla u EU. Zdravka Bušić zaključila je kako se hrvatski narod osjeća ugroženim i bori se da ne izgubi svoj status konstitutivnog naroda. Opći je zaključak hrvatskih europarlamentaraca da ova rezolucija EP-a, koju je sastavila njemačka demokršćanka Doris Pack, može biti prvi korak prema promjenama u BiH jer se zalaže za europski model federalizma. - Sada je vrijeme da se Vijeće Europske unije i zemlje članice angažiraju u većoj mjeri - rekao je Stier.