Dva kreveta, stol i dva stolca, kuhinja s hladnjakom i kuhalom, tuš-kabina, električni bojler kapaciteta 50 litara, umivaonik, WC školjka, električne grijalice, stropna LED rasvjeta, klima-uređaj za grijanje i hlađenje kapaciteta 2,7 kW, kompletne vodovodne i električne instalacije...
Sve to ima stambeni kontejner za dvije osobe, dug šest i širok dva i pol metra, površine oko 15 kvadrata i volumena 37 kubnih metara, koji proizvodi tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca u Međimurskoj županiji. Namijenjen je i za potrebe Robnih rezervi koje takve kontejnere trebaju za slučaj prirodnih nepogoda poput potresa koji danima tresu Banovinu. Više nego ikad, pokazala se potreba za takvim brzim rješenjem za tisuće stradalnika kojima su srušene kuće, pa hitno trebaju krov nad glavom i krevet u kojem neće strepiti od novih podrhtavanja tla. Hrvatske tvrtke spremne su proizvesti ih i isporučiti pogođenim gradovima i selima.
– Premijer Andrej Plenković jasno je rekao da bi trebalo isporučiti što više stambenih modula kontejnera. Molio je da ih napravimo što više. Mi smo spremni. Imamo već gotov projekt koji smo radili za Hrvatski Caritas, s kojim smo ugovorili stotinu komada, ali i nešto većih stambeno-modularnih kontejnera s četiri ležaja, površine 18 kvadrata. Nakon potresa na Banovini, nekoliko tvrtki koje se bave tom proizvodnjom dogovara standard za područja pogođena potresom. Konkurenciju ne doživljavamo kao neprijatelje, nego kao prijatelje. To će biti tipski kontejneri za stradalnike – kaže Đuro Horvat, direktor Tehnixa, vodeći nas golemim pogonom u kojem se proizvode moduli.
– Obećali smo da ćemo 200 komada proizvesti i isporučiti već u siječnju, a još 300 u veljači. Smanjit ćemo isporuke koje imamo planirane za izvoz, povećali smo broj radnih dana, pa ćemo raditi od 7 do 16, a i subote će biti radne, sve kako bismo stigli proizvesti dogovorene količine i kako bismo pomogli tim ljudima – dodaje Horvat.
U proizvodnji već danima radi 150 ljudi, a od sutra se s kolektivnog godišnjeg odmora vraća svih 500 zaposlenih. Svim radnicima koji rade na tim modulima tvrtka će, najavljuje, dati deset posto stimulacije kako bi se povećala produktivnost i isporučilo što više stambenih kontejnera. Stiže im i 20 radnika iz Bosne i Hercegovine koji će također biti smješteni u stambenim modulima. Tehnix kontejnere izrađuje već više od deset godina, ali uglavnom za izvoz. Domaće tržište, kaže Horvat, nije prihvatilo visoke standarde koji su postali norma u Europi. Proizvodili su ih za smještaj izbjeglica i stranih radnika u kampovima.
– Da imamo još dvije tvornice, ne bismo stigli zadovoljiti potrebe tržišta. Imamo deset pogona, pet ih radi za takozvanu socijalnu ekologiju, dakle za zbrinjavanje ljudi, a pet radi za ekologiju, poput proizvodnje MBO postrojenja za zbrinjavanje otpada i drugoga vezanog uz održivo gospodarenje otpadom. O ovom dijelu socijalne ekologije nismo dosad puno govorili, no pojavom izbjegličke krize takvi moduli postali su traženi, a posebno nakon prirodnih nepogoda poput potresa – pojašnjava Horvat.
Pandemija koronavirusa nije donijela probleme i Tehnixu. Naprotiv, u kratkom roku inženjeri su osmislili smještajnu jedinicu za samoizolaciju osoba te koronakremator, postrojenje za spaljivanje virusima i bakterijama inficiranog otpada iz bolnica, zavoda i poduzeća. Za osmišljavanje krematora trebalo im je samo nekoliko tjedana, a uključeni su i znanstvenici jer tvrtka surađuje sa stručnjacima na fakultetima i u zavodima. Proizvodnja tijekom prošle godine nije pretrpjela veće zastoje. Istodobno je najviše po tridesetak radnika bilo u samoizolaciji, što nije utjecalo na proizvodnju.
– Prošle godine imali smo povećanje ukupne proizvodnje za 16 posto. Tako smo se organizirali, poticali smo ljude da se paze – dodaje. Zanimljivo je da je Tehnix gradio i vrtiće, škole i bolnice od kontejnera, od Koprivnice do Varaždina i Ozlja.
– U svijetu je hit da se vrtići rade od modularnih sustava jer su antipotresni, negorivi i lako se premještaju. Imate sela i gradove koji neke godine imaju manje ili više djece, pa se objekti prilagođavaju potrebama i broju djece. Doda se ili oduzme modul, koji se može i iznajmljivati. Sagradili smo i školu u Düsseldorfu u Njemačkoj, a u Luksemburgu smo podigli bolnicu za ovisnike o drogama, koji imaju potpunu slobodu, a izbjegnuta je mogućnost njihova samoozljeđivanja. Predložili smo našem premijeru da u Petrinji podignemo vrtić u vrlo kratkom roku, kao i upravnu zgradu tamošnjeg komunalnog poduzeća koja je srušena. Radimo i na razvoju modula dimenzija četiri puta osam metara, što je već mala kuća. Dva takva modula čine veću kuću. Dajemo garanciju na 50 godina jer imamo odlične zaštitne sustave, potpunu izolaciju poda i krova. Takve smo standarde primijenili i na ove manje kontejnere – ističe Horvat
Za Hrvatsku manja cijena
Cijena jednog stambenog kontejnera za četiri osobe je, kaže, za inozemno tržište oko 10.000 eura, za domaće tržište spustili su cijenu na 8000, a s Caritasom dogovorili su cijenu od 7000 eura po opremljenom kontejneru. Za postavljanje ne trebaju dozvole. Nude i sustav za montažu, četiri temeljne betonske ploče koje se postave na tlo i niveliraju, zatim se objekt spoji na struju i vodu.
– To je sustav ključ u ruke i već za sat vremena može se unutra kuhati i gledati TV – napominje Horvat i dodaje kako je dobro što je Vlada formirala stožer za potresom pogođena područja pa se sad radi organizirano.
– Svi proizvodi moraju imati standard, certifikate i drugo. Ljudi u tim stambenim kontejnerima mogu boraviti ne mjesec ili dva, nego puno dulje, sve dok se trajno ne riješi njihovo stambeno pitanje – ističe Horvat, zadovoljan dosadašnjim tijekom pregovora s Vladom. Trenutačno, prema neslužbenim informacijama, ima potrebe za oko 2000 kontejnera. Neke procjene govore da će samo u Sisačko-moslavačkoj županiji trebati najmanje 1500 kontejnera za privremeni smještaj. Prihvate li se tipska rješenja u obnovi područja stradalih u potresu, obuhvatnija obnova oštećenih objekata mogla bi početi za šest do devet mjeseci, dok se s druge strane pokreće i intenzivna gradnja privremenog kontejnerskog smještaja, izjavio je ovaj tjedan ministar graditeljstva Darko Horvat nakon sastanka na zagrebačkom Građevinskom fakultetu. Tema je bila privremeni smještaj građana i trajna obnova građevina oštećenih u potresu.
Jedan od zaključaka bio je da će se morati kombinirati sve tehnologije i sve što građevinari mogu staviti na raspolaganje. Vezano uz privremeni smještaj, u Hrvatskoj, kako je rečeno, postoje tri proizvođača kontejnera – Tehnix iz Donjeg Kraljevca, Jedinstvo iz Krapine i Kova iz Mraclina u Velikoj Gorici u Zagrebačkoj županiji. Kova postoji od 1983. godine, kad je osnovana kao obrtna djelatnost, a potom se razvila u društvo s ograničenom odgovornošću. Razvili su, kao i Tehnix, program opreme za zaštitu okoliša i danas su gotovo svi veći gradovi u Hrvatskoj opremljeni proizvodima iz njezinih pogona, a dio proizvodnje iz tog programa izvozi se u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Kova proizvodi i širok program različitih čeličnih konstrukcija za izvoz, a stambeni kontejneri i kiosci specijalne namjene isporučuju se u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Nizozemsku...
Jedinstvo gradi od 1952. Jedinstvo se bavi graditeljstvom od 1952. godine i može proizvesti stambene kontejnere, sanitarne, specijalne kontejnere za tehničku opremu te kompletne montažne objekte i naselja s objektima za stanovanje, dječje vrtiće, škole, urede, ambulante, bolnice, studentske domove, domove za smještaj starijih i nemoćnih osoba i objekte drugih namjena.
– S obzirom na to da izvozimo na europska tržišta, modularni objekti iz naše proizvodnje zadovoljavaju sve europske standarde i propise. Objekti imaju toplinsku izolaciju u skladu s energetskim zahtjevima, stabilni su na potres, imaju dugi rok trajanja, mogu se demontirati i premještati na drugo mjesto. Kako se istodobno mogu izvoditi pripremni radovi na gradilištu i proizvodnja modularnih jedinica u tvorničkom pogonu, znatno je skraćen rok stavljanja objekta u funkciju i smanjeni su financijski izdaci. Gotove modularne jedinice se u visokoj fazi završenosti dopremaju na mjesto montaže gdje se međusobno spajaju, priključuju na vanjsku infrastrukturu i opremaju opremom u skladu s namjenom objekta – pojašnjava direktor Josip Mihalić.
Već su, dodaje, proizvodili stambene kontejnere za stradala područja i isporučivali ih u gradove i sela u kojima su bile poplave.
– Što se tiče naših kapaciteta, u vlastitim proizvodnim pogonima godišnje proizvedemo više od 5000 komada modularnih jedinica raznih namjena, specifikacija i dimenzija. Ovisno o zahtjevnosti izvedbe, mjesečno možemo proizvesti i do 500 komada – kaže Mihalić. Imali su u trenutku potresa spremne određene količine za Austriju i Njemačku, pa su ih uz neke preinake isporučili za potrebe Hrvatske.
I u Jedinstvu se povećava broj radnih sati kako bi stigli proizvesti što više kontejnera. Broj osoba koje će se smjestiti u kontejner ovisi o njegovim dimenzijama. U osnovni kontejner dužine šest metara mogu se smjestiti dvije do četiri osobe.
– Naši moduli mogu se međusobno spajati u veće ili manje prostore, tako da se može montirati i kompletan stambeni objekt. Mi nismo proizvođači namještaja, ali prema potrebi možemo opremati naše objekte i namještajem, a sve prema zahtjevu kupca. U tom slučaju namještaj nabavljamo od proizvođača i opremamo objekte kuhinjskim i drugim stambenim namještajem prema potrebi. Jedinstvo je dosad isporučivalo svoje module na mnoga tržišta, od Austrije i Njemačke do Norveške, Švedske, Velike Britanije i Islanda. Jedan od njihovih objekata nalazi se i na Antarktici!
Najviše kontejnera i modularnih objekata trenutačno isporučuju na austrijsko i njemačko tržište, gdje ih godišnje izvezu u vrijednosti od oko 30 milijuna eura. Radi se najvećim dijelom o modularnim objektima stambene, poslovne, društvene i javne namjene, poput škola, dječjih vrtića i ureda. Cijena ovisi o složenosti izvedbe, a iznosi od 2000 kuna po kvadratu (plus PDV) naviše. 300 komada mjesečno .Tvrtka kao grupa povezanih društava ima oko 900 zaposlenih, a osim graditeljstva i proizvodnje modularnih objekata, bavi se i proizvodnjom hala, gradnjom benzinskih crpki, cestarinskih objekata i objekata na graničnim prijelazima, sanacijama klizišta, poljoprivrednom proizvodnjom, trgovinom, prijevozom, proizvodnjom i preradom kvarcnog pijeska pa i turizmom. Domaće tvrtke spremne su, nakon što se riješi privremeni smještaj ljudi, uključiti i u trajno stambeno zbrinjavanje u modularnim kućama. No, zasad je prioritet da stradalnici na Banovini ne spavaju u automobilima i šatorima, već u toplim i potpuno opremljenim stambenim jedinicama.
Tvrtka Jedinstvo je do petka na Banovinu isporučila 250 stambenih jedinica, od čega ih je pola imalo sanitarne čvorove. Planiraju proizvoditi oko 300 komada mjesečno, sve dok bude potrebe. A potrebe su samo za siječanj oko 1000 kontejnera, što je za domaće proizvođače, smatra Mihalić, teško izvediv cilj. Tvrtka je dosad sagradila i modularne škole i vrtiće u Njemačkoj i Austriji, a u Hrvatskoj ih je zasad isporučila samo nekoliko, iako je modularna gradnja brža i jeftinija, a rok je, uz održavanje, neograničen. Hrvati ipak još uvijek više vole beton i ciglu.