U Berlinu je održan 10. jubilarni samit Berlinskog procesa zemalja zapadnog Balkana a glavna tema razgovora bila je daljnje produbljivanje regionalne suradnje.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, sudjelovali su sastanku na vrhu lidera Berlinskog procesa 2024., u Berlinu, koji je održan u uredu Olafa Scholza, kancelara SR Njemačke.
Berlinski proces pokrenut je 2014. kao platforma za jaču suradnju između šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije i 10 država domaćina, uključenih u proces, a među njima je od samog početka i Hrvatska, čiji su se šefovi vlada sastali danas u Berlinu, uz domaćinstvo njemačkog kancelara Olafa Scholza, piše Željko Matić za Berlinski magazin.
Sudionici samita bili su šest balkanskih zemalja i deset „država domaćina”: Njemačka, Austrija, Italija, Grčka, Poljska, Bugarska, Slovenija, Velika Britanija, Hrvatska i Francuska. Na samitu su sudjelovali i predstavnici institucija EU-a, međunarodne financijske institucije, kao i predstavnici civilnog društva, mladi i kompanije iz regije.
VIDEO: Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na 10.Berlinskom procesu za Zapadni Balkan
“Ovaj format, kojega je pokrenula tadašnja kancelarka Angela Merkel, nadomjestio je na neki način manjak susreta na najvišoj razini između čelnika ključnih zemalja Europske unije i zemalja zapadnog Balkana“, rekao je hrvatski premijer nakon samita Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu.
Berlinski proces ubrzao je proces približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji kao i provođenja potrebnih reformi, istaknuo je Plenković.
“Osnovni zadatak Berlinskog procesa je bio i ostao zadržavanje šest zemalja jugoistoka Europe na reformskom putu i približavanju Europskoj uniji i to je i postignuto“, rekao je.
Plenković je kazao kako Hrvatska sa šest zemalja zapadnog Balkana, u koje se ubrajaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, ostvaruje robnu razmjenu u vrijednosti od sedam milijardi eura.
„Europska unija je potpuna jedino ako su u njoj zemlje zapadnog Balkana“, rekao kancelar Olaf Scholz uoči početka 10. po redu jubilarnog samita, koji je 2014. pokrenut u Berlinu.
U okvirima sastanka na vrhu u Berlinu najviše je bilo riječi o regionalnoj suradnji, zajedničkom regionalnom tržištu, ubrzanju procesa europskih integracija zapadnog Balkana, te o zelenoj agendi za Zapadni Balkan.
Samit je započeo otvorenjem sastanka na vrhu lidera Berlinskog procesa 2024., i prvom radnom sjednicom „Regionalna suradnja i zajedničko regionalno tržište“.
Nakon zajedničke fotografije sudionika 10. Berlinskog procesa, održana je radna sjednica „Zeleni plan, povezanost, energija“.
Njemački kancelar Olaf Scholz još jednom je, na početku Samita Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu u ponedjeljak u Berlinu, naglasio perspektivu ulaska članica ove regije u Europsku uniju istaknuvši da EU bez tih zemalja nije potpuna.
Scholz je rekao kako se Berlinski proces nakon deset godina može pohvaliti brojnim uspjesima u poboljšanju regionalne suradnje i približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.
On je posebno istaknuo važnost redovitog kontakta zemalja regije međusobno, kao i s članicama EU-a koje prate ovaj format, a među kojima je i Hrvatska.
„Mislim da nam je pošlo za rukom stvoriti nešto što možemo nazvati ‘duhom Berlina’“, rekao je Scholz.
On je istodobno Srbiju i Kosovo pozvao da uklone sukobe koji sprječavaju daljnje približavanje u regiji.
„Želim sljedeće reći svojim prijateljima iz Beograda i Prištine: nemojte dozvoliti da vas prošlost zadržava na putu u budućnost mira i blagostanja“, rekao je njemački kancelar.
Uslijedilo je potpisivanje akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište 2025 – 2028., te sporazum o slobodnijem pristupu visokoškolskim ustanovama unutar regije, koji su potpisale države Zapadnog Balkana: Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Nakon toga uslijedila je rasprava s predstavnicima Youth Foruma i Civil Society Foruma.
Berlinski proces pokrenut je 2014. na inicijativu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel, Kako bi se podržalo šest zemalja Zapadnog Balkana u njihovom približavanju Europskoj uniji.
Prvobitno je bilo planirano da Berlinski proces traje samo četiri godine, ali evo u Berlinu je održan i deseti, kako se naziva jubilarni.
Od 2014. godine, godišnji samiti održavani su u različitim europskim gradovima: Beč, London, Pariz, Trst, Poznan, Sofija, Berlin i posljednji u Tirani. Zemlje domaćini su svake godine dodavale nove prioritete, što je dovelo do pojave novih ministarskih konferencija i tema. Tako se sada održavaju godišnje konferencije o ekonomskoj suradnji, razmjeni mladih, sigurnosti, digitalizaciji, zelenoj energiji, poljoprivredi, kao i konferencije o pitanjima Roma i rodne ravnopravnosti.
10. sastanak Berlinskog procesa ponovno je održan u Berlinu – a pripremne konferencije trajale su već tjednima. Od lipnja 2024. na različitim forumima i razinama raspravljano je o tim i drugim temama, kada su se u Berlinu na ministarskim konferencijama sastajali šefovi vanjskih poslova, unutarnjih poslova, ministri gospodarstva i drugi predstavnici, da bi sve bilo okončano današnjim Samitom šefova država i vlada, 14. listopada 2024. na koji je lidere pozvao njemački kancelar Olaf Scholz, u cilju završetka ovogodišnjih sastanaka i donošenja zaključaka.
Rezultate samita na zajedničkoj konferenciji za tisak predstavili su njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je također u ime EU-a sudjeloval na samitu u Berlinu.
Povodom desetogodišnjice Berlinskog procesa, u Berlinu je potpisian novi sporazum CEFTA – regionalni sporazum o slobodnoj trgovini, koji bi trebao ojačati veze zemalja Zapadnog Balkana s unutarnjim tržištem EU-a.
Berlinski proces je 2014. pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel, a glavni cilj formata je od samog početka bilo približavanje zemalja regije Europskoj uniji kako bi se ispunilo obećanje iz 2003., na samitu EU-a u Solunu, kada je zemljama obećano članstvu u Europskoj uniji.
Posljednjih godina Berlinski proces je dobio na važnosti zbog sve jačeg utjecaja stranih sila poput Rusije, Kine i Turske u regiji, čemu EU želi stati na put.
Među najveće uspjehe Berlinskog procesa spada potpisivanje sporazuma o regionalnoj gospodarskoj suradnji, ukidanju viza te o međusobnom priznavanju diploma.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je na pripremnom sastanku šefica i šefova diplomacije ocijenila da je to „povijesni korak” za regiju. Ipak, smanjila je očekivanja: „Papir je jedno, a djela su drugo. Ali, prema djelima svakog dana procjenjujemo sve partnere ovog procesa”, objasnila je.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Baerbock prije samita je potvrdila volju EU-a da primi šest zemalja Zapadnog Balkana. Zemlje-članice Unije su, kaže, jedinstvene u stavu da ne žele sive zone u Europi koje bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao smatrati svojim područjem utjecaja. „Mi smatramo da je pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana geopolitička nužnost. Za nas vaše zemlje nisu sive zone. Za nas ste partneri – Europljanke i Europljani kao i mi. I želimo da što prije postanete dio Europske unije”.
Predsjednik hrvatske Vlade, Andrej Plenković, prije samita obišao je pogone Siemensa u Berlinu, a popodne posjetio Bertelsmann zakladu, gdje je imao sastanak s predstavnicima zaklade te potom održo predavanje u Zakladi Bertelsmann na temu „Izazovi i prilike za Europsku uniju“.
Zaklada Bertelsmann svojim projektima, studijama i događanjima potiče rasprave i daje poticaj društvenim promjenama. Neprofitni rad i održivi utjecaj temelj su njihovog djelovanja. Inicijative Zaklade ne samo da ukazuju na rješenja, već stvaraju empirijski potkrijepljene orijentacije za široku javnost.
Krišto na sammitu Berlinskog procesa
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sudjelovala je na sammitu Berlinskog procesa u Berlinu, na poziv kancelara SR Njemačke Olafa Scholza.
VIDEO:Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto
Teme 10. jubilarnog summita u Berlinu bile su jačanje regionalne gospodarske suradnje i ubrzanje procesa europskih integracija zapadnog Balkana.
Tijekom boravka u Berlinu predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto održala je niz bilateralnih susreta s europskim dužnosnicima i premijerima država regije.
POTPISAN AKCIONI PLANA ZA ZAJEDNIČKO REGIONALNO TRŽIŠTE 2025 – 2028
Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa potpisali su novi akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Europske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Potpisan je i novi sporazumu o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju.
Kako je prije, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin samita, njemački premijer Olaf Scholz, potpisani dokumenti će „olakšati život ljudima“.
Potpise na novi Akcijski plan za jedinstveno regionalno tržište za razdoblje od 2025. do 2028. godine stavili su premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te predsjedateljica Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine.
Države članice EU već su prije odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem financijskih sredstava iz europskog Plana rasta za regiju.
Na sastanku Europske komisije (EK), koji će biti održan 16. listopada, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.
Za EU pristupanje država Zapadnog Balkana je geopolitički prioritet, naglasio je povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi za vrijeme samita u Berlinu 14. oktobra.
„Sa svim našim instrumentima radimo na ubrzanju procesa kako bismo ga ostvarili u bliskoj budućnosti“, kazao je Varhelyi.
SCHOLZ POZVAO NA NOVU DINAMIKU U ODNOSIMA KOSOVA I SRBIJE
Njemački kancelar je, otvarajući samit, pozvao Kosovo i Srbiju da se aktivnije angažiraju na normalizaciji međusobnih odnosa, obećavši da će osobno surađivati s obadvije zemlje.
„Potrebna nam je nova dinamika… Rekao bih danas prijateljima iz Beograda i Prištine: Molim vas, nemojte dozvoliti da vas prošlost zaustavi na putu ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. Uvjeren sam da je ta budućnost u EU i tamo je samo jedan način da se do toga dođe: puna implementacija postignutih sporazuma“, rekao je Scholz tijekom uvodnog govora.
„Nastavit ću osobno da se surađujem sa obje zemlje kako bih osigurao da iskoriste ovu priliku“, dodao je Scholz.
Scholz je rekao da je Berlinski proces „najbolji instrument ne samo za regionalnu suradnju, već i za ubrzanje europskih integracija svih zemalja Zapadnog Balkana“.
„EU je kompletna sa Zapadnim Balkanom kao dijelom“, rekao je on.
KURTI OBJAVIO DA ĆE KOSOVO DOZVOLITI GRAĐANIMA BIH ULAZAK S OSOBNOM ISKAZNICOM
Cilj sastanaka s liderima država Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, koji se održava svake godine od 2014., je približavanje Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije Europskoj uniji.
Od šest država, zvanično kandidat za članstvo u EU nije jedino Kosovo, čiji je premijer Albin Kurti na samitu 14. listopadau Berlinu rekao kako je „krajnje vrijeme da Kosovo dobije status službenog kandidata“.
U govoru na samitu kosovski premijer objavio je jednostranu odluku da će Kosovo od 1. sijećnja 2025. dozvoliti građanima Bosne i Hercegovine (BIH) ulazak s osobnom iskaznicom.
„Tijekom jednog desetljeća, postignut je značajan napredak u Berlinskom procesu, ali je potrebno više akcija. Paradoks je nastao u siječnju ove godine kada su građani Kosova dobili bezvizni režim za putovanja u EU, ali i dalje nisu imali slobodu kretanja u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Kurti u Berlinu.
ŠEFICA EK VIDI BUDUĆNOST EU SA SVIH ŠEST DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA
EU nije primila novu članicu otkako je učlanjena Hrvatska 2013. Godine u EU.
Međutim, zvaničnici EU su naglasili su da rat u Ukrajini i drugi geopolitički problemi ističu važnost strateškog partnerstva između EU i Balkana.
Novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, koji je potpisan danas u Berlinu, nadograđuje se na rezultate prethodnog Akcionog plana od 2021. do 2024. godine, usvojenog na Samitu Berlinskog procesa 2020. u Sofiji.
Njime su ostvareni konkretni rezultati za građane Zapadnog Balkana, poput Sporazuma o smanjenju cijena usluga rominga na Zapadnom Balkanu, Deklaracije o romingu između EU i Zapadnog Balkana, otvaranja zelenih koridora tokom pandemije korona virusa, kao i potpisivanje 17 sporazuma, odnosno deklaracija, radi olakšavanja kretanja građana, studenata i stručnjaka u regiji.
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen navela je kako je na 10. godišnjicu Berlinskog procesa 14. listopada bilo „dobro biti u Berlinu sa zapadno balkanskim partnerima“.
„Da se osvrnemo na naša dostignuća, ali posebno da gledamo naprijed. Prema budućnosti u kojoj su svih šest zapadno balkanskih partnera dio naše Unije“, poručila je u Berlinu Ursula von der Leyen.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, sveučilišnih diploma i profesionalnih kvalifikacija. Takođe je dogovorena suradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su danas u Berlinu, na samitu 10.berlinskog procesa, istovjetne sporazume i obvezale se na njihovu ratifikaciju.