U ovoj ili najdalje u sljedećoj godini svjetlo dana ugledat će iznimno vrijedni rukopisi glasovitog hrvatskog emigranta i žrtve UDBA-e Brune Bušića koji do sada nikada nisu objavljeni, objavio je kustod fra Jozo Grbeš na proslavi 90. godišnjice Hrvatske franjevačke kustodije svetoga Jeronima u Chicagu koja je jedna od najvažnijih hrvatskih institucija izvan domovine, piše Večernji list BiH. U Hrvatskom etničkom institutu, koji djeluje pri Kustodiji koja je pod patronatom hercegovačkih franjevaca, čuvaju se još nikada i nigdje objavljeni ni na vidjelo izneseni originalni rukopisi vodećeg hrvatskog intelektualca hrvatske dijaspore Brune Bušića. Nakon što ga je ubila UDBA u Parizu 16. listopada 1978. godine, ti materijali doneseni su u ovaj Institut, gdje se čuvaju s drugim dragocjenostima, poput crteža i skulptura najpoznatijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća Ivana Meštrovića.
Tiskara, institut...
Teško je pobrojiti sve za što su “odgovorni” franjevci i brojni Hrvati koji su bili okupljeni oko franjevačkog samostana, Instituta, nekadašnje tiskare... O tome je na 90. obljetnici utemeljenja govorio kustod fra Jozo navevši brojne značajne aktivnosti koje se nisu ogledale samo u pastoralnom radu, što je bila njihova prvotna misija, nego i potezima za očuvanje te ukupan razvoj i jačanje hrvatskog identiteta. “Kada se iščitava povijest događanja, aktivnosti, podijeljenih sakramenata, onda je više nego jasno kako su franjevci na ovim prostorima sjeverne Amerike doista položili ispit svoje karizme bivajući u najizvornijem smislu misionari. Njihovi pečati i tragovi jesu duboki i kvalitetni”, naveo je fra Grbeš na proslavi 90 godina Franjevačke kustodije Svete Obitelji. Franjevci su još tijekom Drugoga svjetskog rata u svojoj tiskari počeli izdavati Hrvatski katolički glasnik (od 1942.), Hrvatski kalendar (od 1944.) te Danicu (od 1945.). Ti su časopisi bili s jedne strane nužni radi duhovnog informiranja i formiranja brojnih iseljenih Hrvata, a s druge strane, bili su odgovor na neka projugoslavenska glasila koja su izlazila u Americi i imala negativan utjecaj na hrvatske useljenike. Tiskara je proradila 1947. i djelovala je sve do 2004.
Fra Dominik Mandić
Tu su se tiskala i izdanja Hrvatskoga izdavačkog zavoda “Croatia” koji je pokrenuo poznati povjesničar dr. fra Dominik Mandić. Franjevci u SAD-u uvelike su zaslužni i za hrvatsku slobodu, a javnosti je malo poznato kako su se 1954. u Bijeloj kući susreli s predsjednikom Dwightom Eisenhowerom kako bi mu posvjedočili što se događa u njihovoj domovini - fra Silvije Grubišić, kada su poput Dominika Mandića pisali povijest ili pak fra Mladena Čuvala kada su išli u američki Kongres svjedočiti ili moliti se te prosvjedovati u Washingtonu. Brojni franjevci pri tome su ostavili duboki trag u djelovanju kustodije, od prvih fra Davida Zrne, fra Ljube Čuvala, fra Špire Andrijanića, fra Celestina Raguža...
Fotografije povodom 90. obljetnice ustupio nam je Ante Starčević potomak Oca nacije - Ante Starčevića.