Presudno važne bitke

Generali Gotovina i Roso 1992. porazili su Lisicu kod Livna i preokrenuli tijek rata

Generali Gotovina i Roso 1992. porazili su Lisicu kod Livna i preokrenuli tijek rata
24.04.2023.
u 21:50
Nakon teškoga poraza hrvatskih snaga kod Kupresa te odbijanja dvaju napada kod Šujice i Livna, JNA i srpske snage su, očito zbog curenja informacija, izvele napad na Livno iz dvaju smjerova kako bi spriječile ojačavanje obrane te dopreme tehnike i ljudstva
Pogledaj originalni članak

Fijasko s operacijom "Proleće", doznaje se da je takav naziv imala iz brzojava tadašnjeg pukovnika srpskih snaga Slavka Lisice, teško je narušio mit o nepobjedivosti JNA, superiornosti njezina oklopa i ustroja kada se na području Livna suočila s organiziranim i mobilnim te zajedništvom motiviranim hrvatskim braniteljima okupljenim iz više dijelova BiH i Hrvatske, piše Večernji list BiH.

Presudno važne bitke odigrale su se prije 31 godinu na Livanjskome polju. Nakon teškoga poraza hrvatskih snaga kod Kupresa te odbijanja dvaju napada kod Šujice i Livna, JNA i srpske snage su, očito zbog curenja informacija, izvele napad na Livno iz dvaju smjerova kako bi spriječile ojačavanje obrane te dopreme tehnike i ljudstva.

17-godišnjak uništio tenkove

Pukovnik Ante Roso već je izvjesno vrijeme bio raspoređen u Livnu, a s nekoliko pripadnika Specijalne bojne "Alfa" iz Zagreba stigao je tadašnji pukovnik Ante Gotovina. Pripadnicima Brigade HVO-a "Petar Krešimir" vrlo brzo pristiže jako pojačanje, borbena skupina 2. brigade ZNG jačine 220 vojnika.

Postrojba Crnih mamba iz Dugoga Sela pod vodstvom Borisa Jacovića 17. travnja stigla je u Livno i smještena je u selu Zastinje. Dio skupine određen je za obranu planine Cincar od srpskih napada iz smjera Glamoča, a dio za interventne zadatke po nalogu zapovjedništva obrane Livna. Istoga dana u organizaciji Livanjske zajednice iz Zagreba stigla je skupina od 515 dragovoljaca i 37 pripadnika 145. brigade HV-a iz Zagreba (Dubrava). Iz Vinkovaca je stigao i protuoklopni vod s 24 vojnika Samostalnog zagrebačkog bataljuna. S njima je u istom autobusu došla desetina vojnika iz Varaždina.

Obje su skupine poslane u Čelebić, u kojem su ojačale obranu 3. bojne HVO-a kao pješaci i prateći vod. Oni su se s Mambama pokazali ključnima za bitku koja se odigrala 23. travnja 1992. Pa ipak, srpsko oklopništvo probilo je, prema podacima koje je na temelju vojnih zabilješki napravio Davor Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest, crtu obrane i za oko 300 metara ušlo u selo do seoskoga groblja u Donjim Rujanima.

Nakon panike u hrvatskim redovima, Mambe su uspjele privremeno zaustaviti srpsku armadu, nakon čega na scenu stupa tada 17-godišnjak Mario Nađ. On je maljutkama pogodio i uništio tenk M-84, a potom i oklopni transporter M-60. Zarobljen je jedan tenk T-55, a izgubljeni položaji vraćeni su do večeri. Druga bitka istoga dana događa se u selu Čelebićima. Prema hrvatskim snagama kreću 32 tenka i druga oklopna vozila.

Dolasku kolone prethodila je snažna topnička priprema po slabo utvrđenim hrvatskim položajima. Ponovno gotovo isti scenarij, srpske snage ulaze u selo. U obranu se uključuje desetina Varaždinaca i dva voda pješaka HVO-a. Ubrzo je minobacačkim projektilom pogođen specijalizirani tenk T-34 koji je bio na čelu kolone i razminirao teren. Oštećeni su još dva tenka T-55 i M-84 te oklopni transporter.

S položaja na uzvišenju iznad Čelebića iz netrzajnog topa pogođena su dva tenka, koja su se zapalila. Nakon što je uništio transporter, smrtno je pogođen s preostalog T-84 francuski dragovoljac Pierre Massonnier. Srpske snage su nakon snažnoga otpora i praktički poraza započele snažnu topničku paljbu kako bi spriječile eventualni hrvatski protuudar i stvorile prostor za povlačenje snaga.

U Glamoču bili protiv

Lisica tvrdi i da je općinsko rukovodstvo Glamoča bilo protiv toga napada. Istodobno general Ratko Mladić već 12. travnja odlučio se za napad na pravcu Glamoč - Livno i Šuica - Livno u cilju "preseći komunikacije koje od Livna vode ka Grahovu i Duvnu, deblokirati srpsko stanovništvo u Livnu i pod udar artiljerije staviti komunikacije koje iz Dalmacije izvode k Livnu i Duvnu i time sprečiti dovođenje pojačanja ustaškim snagama na pravcu: s. Čelebić - s. Vrbica i s. Čaprazlije - Donji Kazanci izvoditi odsudnu odbranu".

No, stvarni cilj tzv. JNA i srpskih snaga bio je nakon zauzimanja Livna Hrvatsku presjeći kod Splita i Makarske, a Hrvate u Hercegovini te središnjoj Bosni obrambeno dovesti u nemoguću poziciju. Ova je, međutim, operacija bila zaokret te i uvod u Lipanjske zore koje su se dogodile samo mjesec i pol dana poslije u južnom dijelu BiH. Te operacije bile su odskočna daska za pobjedonosni niz 1995. godine.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.