Vlasti u oba entiteta su gotovo u panici jer s jedne strane za stabilno financiranje očekuju financijsku injekciju Međunarodnog monetarnog fonda, dok pak ova financijska institucija, s druge strane, zahtijeva donošenje izmjena Zakona o radu kojim bi se ograničila ili promijenila određena prava radnika i poslodavaca. Po odredbama novoga zakona o radu, predviđeno je uvođenje čak 30 radnih dana za godišnji odmor, što je značajna promjena u odnosu na vrijedeći s čime se slažu radnici, ali poslodavci ističu da bi takve odredbe gospodarstvo gurnule u goleme probleme.
Inzistiranje MMF-a
Po dostupnim podacima, MMF je od vlasti za nastavak aranžmana inzistirao na promjenama kojima bi se promijenili uvjeti oko trajanja kolektivnoga ugovora s radnicima. Takvi zahtjevi za sindikalne organizacije, ni za federalne ni iz RS-a, apsolutno nisu prihvatljivi. Ovaj prijedlog zakona prihvaćen je u Vladi, no, unatoč tome nije upućen u parlamentarnu proceduru jer se socijalni partneri ne mogu usuglasiti. Najveći problem predstavlja pitanje kolektivnog ugovora. Umjesto dosadašnjeg neograničenog trajanja, u novom zakonu o radu predviđeno je sljedeće da se kolektivni ugovor može zaključiti na određeno vrijeme, koje ne može biti duže od tri godine.
Praksa u EU
Za Sindikat je ograničavanje trajanja kolektivnog ugovora apsolutno neprihvatljivo i dovodi radnike u još teži položaj u odnosu na poslodavce. Sindikalni dužnosnici čak su upozorili da će izaći na ulice, što bi vlastima dodatno užarilo stolice. Po objašnjenju predstavnika vlasti, ovim se zakonom mora definirati da svaki ugovor mora imati rok trajanja, pa tako i kolektivni. Federalni dužnosnici ističu kako je takva praksa u zemljama Europske unije gdje se takvi ugovori moraju vremenski odrediti. Ove izmjene, gdje su kolektivnim ugovorima zajamčena brojna radnička prava, doveli su do toga da su brojne pravne osobe zapale u probleme jer nisu mogle izmiriti obveze prema odredbama kolektivnog ugovora