Umjesto prognoziranoga rasta od 3,7 posto, koji je najavljen u lipnju prošle godine, Svjetska banka je korigirala svoje ranije projekcije i najavila kako će gospodarski rast u BiH za 2018. iznositi 3,2 posto, piše Večernji list BiH.
Rast i reforme
Očekuje se kako će BDP u BiH u ovoj godini porasti na 3,4 posto u usporedbi s ranijom prognozom od 4 posto, objavila je Svjetska banka u svom izvješću o globalnom gospodarskom izgledu u siječnju 2018. godine. U 2020. godini Svjetska banka procjenjuje kako će gospodarski rast BiH iznositi 3,5 posto. Prema najnovijim informacijama Svjetske banke, BiH je kraj 2017. dočekala s rastom BDP-a od 3 posto, što je za 0,2 postotnih bodova manje od lipanjske prognoze. Direkcija za ekonomsko planiranje u svojim procjenama ističe kako će u BiH, ako se ostvare investicije, zajedno s finalnom potrošnjom ekonomski rast u ovoj godini iznositi 3,4 posto. Kako bi ekonomski rast bio ostvaren, moraju se u razdoblju od 2018. do 2020. godine provesti najavljene reforme koje je BiH obećala službenom Bruxellesu radi pristupanja u članstvo Europske unije. Pravodobna i primjerena provedba strukturnih reformi dovela bi, po njihovoj procjeni, do povećanja iskorištenosti postojećih i pokretanja novih industrijskih kapaciteta, više razine ulaganja inozemnih i domaćih investitora, posebice u okviru prerađivačke industrije.
- Očekuje se kako će energetski sektor, koji je u prethodnom razdoblju bio jedan od nositelja industrijske proizvodnje, nastaviti pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnažiti industrijsku proizvodnju u BiH u navedenom razdoblju. Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, sve to trebalo bi rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje za više od pet posto u odnosu na 2017. i do ukupnog rasta stope zaposlenosti.
Nestabilnost, rizici...
- Na osnovi predviđenih sveukupnih ekonomskih događanja u EU i na domaćem tržištu, u BiH se može očekivati nastavak postupnog smanjenja stope registrirane nezaposlenosti koja bi mogla biti niža u odnosu na stopu nezaposlenosti prije ekonomske krize. Broj zaposlenih osoba mogao bi biti veći za 2,5 posto uz nominalni rast prosječne neto plaće od 2,3 posto - najavljuju iz Direkcije za ekonomsko planiranje. Kako prenosi portal biznis.ba, stručnjaci Svjetske banke su u dijelu izvješća koji je posvećen BiH naglasili kako je fiskalni sektor najveća prijetnja za ekonomski rast zemlje jer ga karakteriziraju visoke stope poreza i neučinkoviti modeli javne potrošnje.
Posebna pozornost stavljena je na političku nestabilnost koja se svakodnevno servira građanima. Postoje određeni rizici, među kojima je i eksterna ranjivost koju, prije svega, donosi veliki vanjski dug.
Osim BiH, među zemljama koje su u opasnosti, prema izvješću Svjetske banke, su i Gruzija, Kosovo, Srbija te Bjelorusija. BiH je uvrštena i u skupinu zemalja kojima prijeti opasnost od slabosti banaka i drugih financijskih institucija.•