Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na rad u inozemstvo ove godine iz BiH je otišlo 10.913 osoba. Od ovog broja 10.090 građana je otišlo u Sloveniju, a 823 radnika su dobila posao u Njemačkoj.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova Slovenije pak govore da je dozvolu za boravak u ovoj zemlji 2018. godine dobilo 28.599 državljana BiH, piše Klix.ba.
Od broja dozvola izdanih bh. državljanima (52.475), od siječnja do listopada 2018. godine, 2.193 dozvole su za stalni, a 26.406 za privremeni boravak. Najviše dozvola izdano je u listopadu.
BiH je po broju izdanih dozvola daleko ispred zemalja regije, poput Crne Gore čiji su državljani dobili 285 boravišnih dozvola, Makedonije s 3.740 boravišnih dozvola te Srbije i Kosova sa s 8.942, odnosno 6.364 boravišne dozvole.
Podaci se odnose na državljane BiH koji su zahtjeve za boravišne dozvole predavali ne samo u Veleposlanstvu Slovenije u BiH, već i u slovenskim veleposlanstvima u drugim zemljama, kao i na broj zahtjeva koje su u ime radnika osobno predali poslodavci u Sloveniji.
U tom broju u ljestvici uračunati su i podaci o dozvolama za boravak i rad koji se produžavaju u Republici Sloveniji na godišnjoj razini.
Zbroj izdanih dozvola za boravak i rad u ljestvici ne predstavlja samo boravišne dozvole radi zaposlenja, već i boravišne dozvole iz drugih razloga određenih u Zakonu o strancima Republike Slovenije, kao što su spajanje obitelji, studij, plava karta, drugi opravdani razlozi i sično.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da je u Sloveniju otišlo 23 posto vozača, isto toliko varilaca, 7 posto zidara te u manjem postotku ostale profesije uglavnom vezane za građevinsku industriju, kao što su elektroizolateri, hidroizolateri, elektromonteri, hidromonteri, armirači, fasaderi i slično. Radnici koji su otišli u Njemačku dobili su posao kao njegovatelji.
"Za sve ove profesije postoje viškovi na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH", navode iz Agencije.
Što se tiče uvjeta rada, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH povremeno kontroliraju poslodavce koji zapošljavaju bh. radnike te obilaze radnike kako bi se uvjerili poštuju li se sporazumi prema kojima su zaposleni.
"Mi ne možemo uspoređivati uvjete rada u inozemstvu i na domaćem tržištu rada, već samo kontrolirati poštuju li se odredbe sporazuma. Do sada nije bilo slučajeva prevare za posredovanja koja su išla putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a radnici su zadovoljni uvjetima rada, prije svega plaćama", navode iz agencije.
Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje ističu da je evidentno da u posljednje vrijeme na strukturu raspoložive radne snage u BiH utječe i izražena emigracija u inozemstvo, osobito mladog i stručnog kadra. Posebno se to odnosi na zanimanja iz oblasti informacijskih tehnologija, građevinarstva, strojarstva te medicine.
"Ukoliko se taj trend nastavi, na tržištu rada u FBiH bi moglo doći do apsurdne situacije da se na evidenciji nezaposlenih i dalje nalazi veliki broj osoba, ali da domaći poslodavci imaju velike probleme da pronađu odgovarajuću radnu snagu jer osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih ne posjeduju potrebne vještine i znanje", ističu iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Dodaju da u ovom kontekstu treba imati na umu da gotovo 30 posto osoba koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih u FBiH nemaju nikakve kvalifikacije.
"Ako u svemu ovome postoji nešto pozitivno onda je to činjenica da kvalificirani radnici na domaćem tržištu dobivaju sve više na cijeni i u poziciji su birati poslove te biti adekvatnije plaćeni nego što je to ranije bio slučaj", naglašavaju iz zavoda.
Da bi ovaj problem bio što manje izražen, dodaju, potrebno je reformirati obrazovnu politiku koju bi trebalo apsolutno prilagoditi potrebama tržišta rada, inače će se nastaviti produkcija kadra za evidenciju nezaposlenih, a ne za tržište rada.