Bosanskohercegovačko iseljeništvo izravnim novčanim doznakama, ali i tekućom potrošnjom, koja će biti posebno izražena u iduća tri mjeseca, u značajnoj mjeri utječe na ekonomsku sliku BiH, a poglavito kada govorimo o obiteljima u domovini koje se dobrim dijelom za svladavanje svakodnevnih financijskih izazova i rizika koriste pomoći koju dobivaju preko granice, piše Večernji list BiH.
Ulaganje
Prof. dr. Senad Softić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i bivši guverner Centralne banke BiH, u razgovoru za Večernji list uputio je na izniman značaj koje doznake iz inozemstva imaju kada je riječ o kupovnoj moći stanovnika, ali i ukupnom standardu. Uputio je pritom i na činjenicu da same doznake u velikoj mjeri ojačavaju cjelokupnu ekonomsku situaciju u zemlji, a kao primjer je naveo podatak kako su ukupne doznake u prošloj godini od 3,56 milijardi maraka u odnosu na bruto domaći proizvod čak 6,89 posto. Softić se osvrnuo i na činjenicu da dijaspora praktički više ulaže u domovinu od izravnih stranih ulagača, a to je potkrijepio podacima za prvih devet mjeseci prošle godine, kada su izravne strane investicije (DSI) iznosile 1,44 milijarde KM.
- Podatak za cijelu 2023. još nije dostupan. Ali je gotovo izvjesno da je iznos doznaka veći od DSI u protekloj godini - naglasio je Softić.
I dok se doznake dijaspore mogu lako izmjeriti na godišnjoj razini, u svakodnevnom životu one imaju nemjerljiv značaj, a poglavito iz kuta brojnih obitelji koje bi muku mučile u borbi sa svakodnevnim financijskim obvezama, od tekuće potrošnje, a osobito prehrane koja je i najviše na udaru inflacije, pa do nekih nepredviđenih ulaganja koja "krase" svakodnevicu.
- Doznake iz inozemstva su značajne i dobrodošle. Značajno utječu na kupovnu moć stanovništva i njihov standard. Iskustveno, najveći se dio doznaka odnosi/odlazi na potrošnju - naglasio je Softić. No, postoji i drugi segment koji bi dugoročno doveo do brojnih pogodnosti za gospodarstvo općenito. U tom kontekstu Softić napominje kako bi bilo vrlo opravdano ako bi se sistematizirano pristupilo usmjeravanju dijela doznaka u investicijske projekte.
- To bi omogućilo i veće doznake u ukupnom iznosu. A s druge strane, učinci bi se sigurno multiplicirali u smislu ekonomske aktivnosti, zapošljavanja, standarda, pa u konačnici i potrošnje - objasnio je.
Naravno, pitanje investicija treba promatrati i kroz tematiku ojačavanja suradnje između dijaspore, a osobito onih iseljenika koji su uspješni poslovni ljudi ili su pak ostvarili kontakte s poslovnim zajednicama u europskim državama i domovine. Takvo što sa sobom otvara potpuno nove perspektive, a poglavito kada govorimo o privlačenju novih investicija, odnosno lobiranju za BiH koja se, uslijed nekih svojih komparativnih prednosti, može nametnuti kao privlačne destinacije za investiranje. Naravno, prednosti ulaganja u BiH prvenstveno se ogledaju kroz niže poreze, kao i nižu cijenu rada, no, jednako tako, obrazovanu radnu snagu. Riječ je o porezu na dohodak koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koja je u ovom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima.
Važna uloga
Upravo dijaspora može imati ključnu riječ i ulogu kada je riječ o boljem iskorištavanju investicijskog potencijala BiH te prenijeti na zapad dobar glas o svim onim pozitivnim elementima koji bi nagnali investitore da neke od svojih poslovnih ideja realiziraju upravo ovdje. U konačnici, već je od pandemije jasno kako Zapad traži geografski bliže lokacije za ulaganja, a potaknut nekim novim rizicima na geopolitičkom planu, kao najsigurnija opcija nameće se upravo investiranje u zemlje zapadnog Balkana, pa tako i BiH, koje su zemljopisno bliže, imaju dobro obrazovanu radnu snagu, a u slučaju BiH i prednosti poput niže cijene električne energije, kao i poreza na dohodak. Još je potrebno stabilno političko ozračje i smanjene birokratske prepreke...