Građane BiH najviše brine siromaštvo 
a najmanje vjeruju policiji

Ekonomija je najveći identificirani problem s kojim se BiH i njeni građani suočavaju, a nezaposlenost je najvažnije pitanje, otkriva rezultat usporednog istraživanja USAID-a u BiH rađenog 2102. i 2014.

(Ne)povjerenje

Riječ je o istraživanju “Percepcija javnosti o vladavini zakona u BiH: povjerenje, transparentnost i korupcija”. Tako u 2014. nezaposlenost brine 49,3 posto građana u odnosu na 44,3 posto iz 2012., nakon čega slijede opća zabrinutost zbog stanja ekonomije i visoka razina siromaštva, 8,1 posto u odnosu na 10,8 posto iz 2012. Ocjena na ljestvici od 1 do 7 pokazuje da građani BiH ne vjeruju državnim i javnim institucijama. Policiji 3,59, u odnosu na 3,56 iz 2012., medijima 3,38, u odnosu na 3,55 iz 2012. Organizacije civilnog društva 3,37, u odnosu na 3,29 iz 2012., imaju najviše povjerenja, nakon čega slijedi pravosuđe, približno 2,7. Najmanje se vjeruje političkim strankama, 2,14, u odnosu na 2,38 iz 2012., državnim i entitetskim vladama 2,37, u odnosu na 2,56 iz 2012. i skupštinama 2,37, u odnosu na 2,59 iz 2012. Razina povjerenja u državne i javne institucije znatno je niža 2014. nego 2012., a izuzetak su policija, mediji i OCD-i za koje su rezultati ostali isti. Smatra se da su suci i tužitelji manje korumpirani nego parlamentarci, ministri, političari, gradonačelnici i carinski i porezni službenici, ali da su korumpiraniji od liječnika, poslovnih ljudi, profesora, policije, medija, ljudi na čelu nevladinih organizacija, vjerskih vođa, vojnih osoba i nastavnika. Velika većina ispitanika ne koristi usluge ni prima pomoć od organizacija civilnog društva, ne sudjeluje u njima kroz članstvo, kao zaposlenik, volonter, niti im donira novac ili robu. Udio građana u radu organizacija civilnog društva znatno je smanjen za dvije godine. Čak 6,3 posto u 2012. i 4,1 posto u 2014. Kao i 2012., javnost je podijeljena kada je u pitanju transparentnost i neovisnost pravosuđa. Na pitanje koji čimbenici utječu na odluku suca ili tužitelja, politički utjecaj je ocijenjen najvišom ocjenom na ljestvici od 1 do 10, sa 7,23 u odnosu na 7,31 iz 2012.

Javnost podijeljena

Mali postotak ispitanika naveo je kako poznaje nekoga od koga je traženo da potplati zaposlenika suda, 4,7 posto u odnosu na 3,9 posto iz 2012. ili tužiteljstva, 2,5 posto u odnosu na 4,1 posto od prije dvije godine.

Javno mnijenje je podijeljeno i po pitanju pravosuđa. Naime, 45,43 posto ispitanika smatra da ove institucije “nisu transparentne” u odnosu na 43,47 posto iz 2012., dok sličan broj ispitanika, 45,33 u odnosu na 42,53 posto iz 2012., smatra da su pravosudne institucije “donekle transparentne”. Na ljestvici od 1 do 10, zadovoljstvo građana neovisnošću pravosuđa, učinkovitošću i sposobnošću da se bori protiv korupcije, procesuira ratne zločine, štiti prava radnika..., palo je na 3,8 u odnosu na 4,39, koliko je bilo 2012.

Približno četvrtina ispitanika, 26,6 posto, navela je da je besplatna pravna pomoć dostupna u njihovim zajednicama.